Skup je otvorio federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, u prisustvu brojnih domaćih i međunarodnih zvaničnika, predstavnika udruženja žrtava, akademske zajednice i civilnog društva.
U iznimno emotivnom obraćanju, ministar Dizdar je istakao da mu poziv i prilika da otvori ovu konferenciju predstavlja duboku čast i odgovornost. Posebno je naglasio da sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ne smije biti svedeno samo na statistiku, jer svaki broj krije ljudsku sudbinu, nečiji život, nečije ime.
– Ne smijemo zaboraviti ljudskost, jer upravo je ona bila ono što su zločinci pokušali oduzeti. Oni koji su ubijali, činili su to jer su prethodno žrtvama oduzeli ljudski identitet – smatrali ih neljudima, nižim bićima, opasnošću. Naša borba danas mora biti borba za istinu, pravdu i iznad svega – za čovječnost – poručio je Dizdar.
Govoreći o sudskim presudama za genocid i drugim ratnim zločinima, ministar je podsjetio da su za genocid u Srebrenici do danas osuđene 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni. Međutim, dodao je da pravda ne može biti potpuno ostvarena samo kroz presude, nego i kroz svakodnevno zalaganje za pravednije i humanije društvo.
– Najviši oblik pravde i poraza zločinačke ideologije jeste – ljudskost. Biti čovjek u Bosni i Hercegovini, u njenoj različitosti, u njenoj složenosti, u njenim ranama i nadama – to je naša najveća snaga i naš najvažniji odgovor na zlo koje se dogodilo – kazao je.
Dizdar je također ukazao na sistemsku dehumanizaciju koja je prethodila genocidu, podsjetivši na trake u Prijedoru, konc-logore, institucionalni govor mržnje i zločine koji su prethodili julu 1995. godine. Istakao je i historijsku odgovornost međunarodne zajednice, koja nije reagovala uprkos brojnim znakovima upozorenja.
– Možda svijet nije vidio znakove 1992., 1993. i ranih dana jula 1995. godine, ali danas, 2025. godine, nema opravdanja da kaže da ne vidi zlo koje i dalje traje. I zato poruka iz Srebrenice mora biti jasna – svaki čovjek ima pravo biti ono što jeste, i to pravo mu ne smije biti uskraćeno ni zbog imena, ni zbog vjere, ni zbog porijekla – kazao je Dizdar.
Na kraju govora, ministar Dizdar je uputio izraze duboke zahvalnosti porodicama žrtava, preživjelima, uposlenicima Memorijalnog centra Srebrenica i svim onima koji, kako je rekao, “već trideset godina ne samo da čuvaju sjećanje, nego i brane istinu, bore se za pravdu i pokazuju šta znači biti čovjek”.
Konferencija “Obrazovanje i istraživanje o genocidu” okupila je brojne stručnjake i aktiviste iz zemlje i svijeta koji će tokom narednih dana razgovarati o pitanjima suočavanja s prošlošću, mehanizmima tranzicijske pravde, kulturi sjećanja i izazovima budućnosti, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.