Saddam Haftar treći je od šest feldmaršalovih sinova koji je preuzeo ključnu funkciju, a eksperti to vide kao nagovještaj da 81-godišnji moćnik priprema teren za nasljednika.
Također upozoravaju da se time učvršćuje podjela u sjevernoafričkoj zemlji koju potresa haos od svrgavanja dugogodišnjeg čelnika Moammara Gaddafija 2011. u ustanku uz podršku NATO-a.
Energentima bogata Libija podijeljena je između vlade koju priznaju Ujedinjene nacije u glavnom gradu Tripoliju na zapadu, i suparničke administracije koju podržava Haftar i koja vlada iz Benghazija i Tobruka na istoku.
Predsjednički izbori koji su imali za cilj ujedinjenje podijeljene zemlje bili su zakazani za kraj 2021., ali su potom odgođeni na neodređeno vrijeme.
Početkom juna, najmlađi sin moćnika, general Saddam Haftar (33), preuzeo je dužnost načelnika štaba kopnenih snaga unutar Haftarovih samoproglašenih libijskih arapskih oružanih snaga.
Saddamov stariji brat Khaled imenovan je prošlog jula za načelnika štaba “sigurnosnih jedinica” unutar LAAF-a.
A u februaru je još jedan sin, Belgacem, preuzeo kormilo novostvorenog fonda za razvoj i rekonstrukciju.
Haftar je nekada bio Gadafijev saveznik, ali se posvađao s njim, a zatim je proveo godine u Sjedinjenim Državama, gdje je dobio državljanstvo, prije nego što se vratio u Libiju kako bi pomogao u njegovom svrgavanju.
U godinama rata koje su uslijedile nakon svrgavanja i ubistva Gaddafija, Haftarove snage preuzele su kontrolu nad oko dvije trećine libijske teritorije, uključujući ključnu naftnu infrastrukturu na jugu Saharske pustinje.
U periodu 2019-2020, Haftar je pokušao da zauzme Tripoli, ali nije uspio, uprkos podršci Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta, Rusije i nekih zapadnih sila.
Njegovi protivnici dobili su vojnu podršku Turske.
Haftar je proglašen neprijateljem islamističkih snaga i Muslimanske braće, ali kritičari kažu da je ranije sarađivao s džihadistima, prenosi AFP.