Kritično postaje kada nacionalistički akteri pokušavaju kontrolirati kulturu ili kada se onim kulturnim radnicima koji se ne daju kontrolirati zatvori finansijska slavina. A upravo zbog nedostatka državne pomoći se pozorišta, biblioteke i muzeji u Bosni i Hercegovini koji žele ostati slobodni od nacionalističkog utjecaja bore za opstanak, piše austrijski list Der Standard.
Der Standard ističe primjer Mostarskog Teatra Mladih, koji se suočava s finansijskim poteškoćama. Jedva da ima dovoljno novca za plaćanje najamnine. Budući da je pozorište jasno nezavisno od dvije vladajuće etnonacionalne stranke u Bosni i Hercegovini, ne dobija nikakva javna sredstva od gradske vlasti. Direktor pozorišta Sead Đulić smatra da se pozorište finansijski kažnjava zato što se ne dozvoljava da ga nacionalisti kontroliraju.
Teatar postoji već 50 godina i ne samo da ima iza sebe sjajne predstave, već za mlade u ovom praktično duž etničkih linija podijeljenom gradu predstavlja prostor u kojem mogu slobodno promišljati izvan političkih odnosa i otkrivati sebe na novi način.
Prisvajanje kulture
Kulturne institucije u Bosni i Hercegovini bile su zanemarene u mirovnom sporazumu koji su prije 30 godina skrojili zapadni diplomati. Sedam ključnih ustanova, poput Univerzitetske i Nacionalne biblioteke, Nacionalne galerije ili Zemaljskog muzeja, koji je izgrađen u vrijeme Austro-Ugarske, nisu uopće uvrštene u državni okvir. Zbog toga su ove institucije često na ivici zatvaranja.
Sada visoki predstavnik međunarodne zajednice, Christian Schmidt, želi pronaći dugoročno rješenje i, zahvaljujući njemu, ovo pitanje je ponovno dospjelo u fokus. Posebno je važno uspostaviti stabilnu pravnu i finansijsku osnovu za Nacionalnu biblioteku i Zemaljski muzej – moguće i Schmidtovim dekretom. Dana 21. novembra prošle godine Schmidt je dao rok od 60 dana vladi Bosne i Hercegovine da sama pronađe pravno rješenje. Taj rok sada ističe.
Nacionalistički bojkot
“Bosna i Hercegovina je osnivač i vlasnik ovih institucija te je obavezna vršiti svoje ovlasti“, izjavio je Schmidt.
Međutim, do sada nije bilo političke odluke, a kako navodi ovaj list, to je jer nacionalisti – koji ne podržavaju zajedničku bosansku državu, već je žele oslabiti – također ne podržavaju zajedničke institucije.
Za njih su ovih sedam državnih kulturnih institucija kamen spoticanja, jer predstavljaju cjelovitu državu, zajedničku Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga je Schmidtova početna pozicija zaista izazovna. Iako je državna integracija za Nacionalnu biblioteku, Nacionalnu galeriju i druge institucije prijeko potrebna, za neke, poput Historijskog muzeja, ona može biti osjetljiva.
Inovativni prostori za diskusiju
Tokom posljednjih decenija, nakon rata, angažovani pojedinci uspjeli su Historijski muzej pretvoriti u slobodan prostor za nauku i kulturu za cijelu regiju. Ovdje se ne održavaju samo izuzetne izložbe – posljednja, na primjer, o pokretima otpora protiv nacista širom Evrope – već i kritičke i otvorene diskusije o današnjim prilikama, koje su obilježene etnopolitičkim razmišljanjem.
Uprkos teškom finansiranju putem projektnih sredstava, Historijski muzej, kao i Muzej književnosti, ostvaruju izvanredan rad. Obe institucije uspjele su se pozicionirati kao otvoreni i inovativni prostori.
“Ako nacionalne političke elite dobiju direktan pristup kulturnim institucijama, postoji rizik da će njihov rad biti paralizovan ili uništen, te da će politika koristiti te institucije za vlastite ciljeve, definisati ih prema etnonacionalnim kriterijima, preoblikovati i podijeliti, kao da postoje samo tri paralelne etnonacionalne kulture, a ne zajednička bosanskohercegovačka kultura“, upozorava politolog i stručnjak za BiH Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za međunarodnu politiku u Beču.
Zaštita od političkog utjecaja
Izazov sada leži u tome kako strukturirano finansirati institucije, a istovremeno ih zaštititi od negativnog političkog utjecaja. Neki smatraju da bi bilo bolje da se Historijski muzej i Muzej književnosti ne integrišu u državni sistem. Ove dvije institucije su naučile kako preživjeti i bez države.
“U vremenu rastućeg nacionalizma, prostori u kojima se može osloboditi od kulturnih normi temelj su ljudske slobode. Kada političke smjernice ograničavaju tu slobodu, ona gubi svoju funkciju i postaje alat političke propagande“, piše Der Standard.
“U državama sa snažnom demokratijom i jakim institucijama, politika ne preuzima zadatak planiranja kulture, već osigurava njenu slobodu. Međutim, u Bosni i Hercegovini, s obzirom na etnopolitičku podijeljenost države, opasnost je posebno velika da bi politički utjecaji na važne kulturne institucije, poput Historijskog muzeja, mogli oslabiti otpornost demokratskog društva“, navodi se na kraju.