“To zato što država koja ima monopol za upotrebu sile može sprovesti u djelo ono što drugi dijelovi vlasti prvenstveno pravosuđe isporuči kao zadatak izvršnim organima vlasti koji trebaju provesti u djelo ono što treba kako bi se ta vladavina prava uspostavila i kako bi građani imali povjerenja u institucije vlasti Bosne i Hercegovine koje gradimo i u koje ulažemo evo skoro trideset godina”, istakao je Hadžović misleći na činjenicu da licu pravde uprkos svim pravnim radnjama nisu privedeni rukovodioci RS-a Milorad Dodik, kao predsjednik, te predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić i premijer Radovan Višković zbog ozbiljnog ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Govorio je i o tome koliko ozbiljna sigurnosna kriza u Bosni i Hercegovini prijeti da preraste u anarhiju i anarhično društvo.
“Mislim da smo mi dijelom već mjesec dana u jednom anarhičnoj situaciji gdje iz države nisu ozbiljno shvatili ono što se dešava na terenu. Očekivao sam da će uslijediti vanredna zasjedanja možda i vanrednu situaciju najviših nosilaca državne vlasti kako bi riješila ovu sitauciju koja je maltene državni udar i pokušaj otcjepljenja jednog dijela države na mala vrata, kao i podrivanje djelovanja institucija koje rade na nivou Bosne i Hercegovine. Mislio sam da će se sprovesti mnogo aktivnija i efikasnija akcija nadležnih vlasti koji se ne mogu kriti iza operativnih poslova policije i ostalih policijskih struktura u Bosni i Hercegovini jer su oni ipak nalogodavci i biraju te ljude, odgovorni su za provođenje zakona i snose političku odgovornost za sve ono što se dešava u okviru Bosne i Hercegovine, odnosno u okviru policijskih struktura koje imaju zadatak da provedu u djelo ono što su naložili tužilačke i sudske instance”, ističe Hadžović.
Političari u BiH neodgovorno pristupili stanju u državi
On navodi da će građani u Bosni i Hercegovini u nekom periodu početi smatrati da u okviru ove anarhije koja je prisutna u državi i oni mogu poduzeti neke korake ako država već ne reaguje.
“Ovo je jedna veoma ozbiljna situacija kojoj, mislim, niko ozbiljno ne pristupa na adekvatan način. Tako da daljnje usložnjavanje će zasigurno biti. Zavisi u kojem će smjeru ići da li de facto priznavanja ovoga što se dešava ovakvog statusa quo ili pak nekakve iskre koja bi mogla zapaliti incidente koji nikome ne bi bili u korist. Ali, sama sublimacija situacije gdje se kaže da nema sigurnosnih problema, a svaki drugi građanin pita da li će biti rata. Mislim da malo percepcija vlasti i percepcija građana se drastično razlikuju tako da je to ono što bi trebalo zasigurno uozbiljiti sve političare u BiH da se posvete rješavanju ove političke krize dok nije eskalirala u nešto mnogo gore”, stava je Hadžović.
Govorio je i o ponašanju političara koji u vrijeme sigurnosne i političke krize i blokade rada institucija s druge strane razgovaraju o promjeni parlamentarne većine i vlasti kao da je stanje posve normalno.
“Nekako se svemu olako pristupilo. Pojedini političari ističu kao da neće da razgovaraju sa pojedinim opocijama koje objektivno imaju vlast. Ne traži se rješenje za političkim stolom, za postizanjem kakvog-takvog konsenzusa i izlaza iz ove krize koja zabrinjava građane. Najgore prepustiti se stihiji i nekom čekanju, odnosno međunarodnoj zajednici da uskoči. Istovremeno ona to zasigurno neće i traži odgovornost lokalnih političara i za stanje političko u zemlji, ali i za stanje vladavine prava u koju su mnogo uložili i s pravom očekuju, a ne bježe da pomognu bh. institucijama vlasti u provođenju tih politika ako same nemaju kapaciteta”, ističe Hadžović.
On navodi da su iz Centra za sigurnosne studije BiH nedavno predložili da postojeća većina koja se formira uz podršku nekih opozicionih stranaka ima snage da izmjeni Ustav BiH i sve nedorećenosti riješi.
“To prvenstveno i za blokadu, između ostalog, Doma naroda Paralementarne skupštine BiH izmjenom Ustava BiH i da se svi oni zakoni koji su prošli parlamentarnu proceduru nakon donošenja Daytona inkorporiraju u Ustav BiH i tako samim tim se preduprijede neke aktivnosti koje mogu urušavati vladavinu prava i postojeći ustavnopravni poredak”, istakao je Hadžović.
Građani BiH će tek osjetiti ekonomsku krizu
Naglasio je da će politička i sigurnosna kriza kao krajnje konsekvence imati tešku ekonomsku krizu koja će pogoditi prvenstveno građane u Bosni i Hercegovini.
“Mislim da o tome niko odavno ne vodi računa. Imamo ozbiljan industrijski pad i proizvodnje u BiH, ali i izvoza i to u protekle dvije godine. Istovremeno nismo čuli niti ijednog ozbiljnijeg političara da raspravlja o tim temama. Raspravaljamo o imenovanjima u neke institucije koje nisu od velikog značaja za funkcionisanje Bosne i Hercegovine u tom smislu nadzora koji se i provodi po političkom nivou tako da se stalno fokus sa bitnih stvari, ekonomskih stvari koje su interes građana, kao i evropskom putu stavljaju u neku drugu stranu. Umjesto toga fokus se preusmjerava kako bi se građani BiH zabavili nekim perifernim stvarima, a ne na ovo što je bitno”, zaključuje Hadžović.
Kao jedan od tih primjera ističe i milijardu eura mogućnosti kroz donošenje dokumenta Plan rasta.
“U političkom diskursu u tome smo u posljednjih godinu i pol dana. Radi se o grantovima i zajmovima. Imamo grantove u okviru IPA 3 fondova koji se ne povlače, odnosno povlače se u veoma malom procentu koji je na raspolaganju BiH. Tako da je to još jedan dokaz pogrešnog i neefikasnog pristupa naših političara. Ali, ja ih mogu razumjeti, jer sa pragmatične strane mnogo je lakše nerješavati probleme koji su u interesu građana, u intersu države, nego se baviti perifernim i ne toliko bitnim problemima, ali skretati pažnju javnosti i usmjeravati je na imenovanje upravnih odbora ili nekog od sudaca. To su sve stvari koje se zabove za pet dana nakon imenovanja, ali se potroši par mjeseci na bildanju političkih mišića i na nekoj besmislenoj raspravi od koje građani u BiH svakako nemaju nikakve koristi, već samo štetu nažalost”, poručio je Hadžović.