Skup se održava u sarajevskom hotelu “Holiday”, a otvorio ga je vlasnik i direktor agencije “Apriori World” i pokretač PRO.PR konferencije Danijel Koletić.
Upravo je Koletić bio sagovornik portala Bosnainfo. Razgovarali smo o samoj konferenciji i stanju u oblasti PR-a, a otkrio nam je i koji je grad u regionu najdraži učesnicima konferencije, te na kojem se mjestu nalazi Bosna i Hercegovina kada su u pitanju odnosi s javnošću.
Šta nam možete reći o prethodnih 18 PRO.PR konferencija koje ste organizovali?
Koletić: To je jedno poslovno putovanje po regiji. PRO.PR je jedinstven jer se svake godine održava u drugoj regiji. Naša misija je povezati te stručnjake, njih nema puno. Odnosi s javnošću su danas veliki izazov, oni se transformišu. Prije su to bili odnosi s medijima, danas su to više strateški odnosi s javnošću zato što povezuju sve vrste komunikacija. Ljudi koji se bave tim poslom imaju više stresa zbog dinamike novih medijskih platformi, ne samo digitalnih. Imate videoprodukcije, imate smanjen fokus percepcije. PRO.PR upravo govori o ovome.
Osamnaest godina putujemo od Ohrida, Rogaške Slatine, Subotice, otoka Raba… Jednostavno, ovo je najveća strukovna konferencija fokusirana na ove teme.
Ovo nije prvi put da je Sarajevo domaćin Vaše konferencije.
Koletić: U Bosni i Hercegovini uvijek imamo izazove jer ne možemo naći hotel, osim u Sarajevu koji ima 220 single soba, pa jednostavno svi putevi vode u Sarajevo. Premda, iskreno, više volim kada to nije u nekom glavnom gradu, jer kada smo u manjim mjestima ili gradovima, onda to dobija jednu čar, čaroliju. Međutim, Sarajevo je na listi oduševljenja svih naših učesnika, oni svi vole najviše doći u Sarajevo. Tu smo posljednji put bili 2008., nije nas dugo bilo, i evo tu smo ponovo.
Šta je ono što će učesnici trodnevne konferencije moći čuti odnosno naučiti?
Koletić: 180 učesnika, 43 predavača, 11 predavanja i šest panela obilježavaju ovu konferenciju koja je podijeljena u tri tematska sklopa – prvi je vezan za predavače iz BiH i regije, drugog dana konferencije imat ćemo međunarodne predavače, a trećeg dana ćemo po prvi put u povijesti otvoriti debatu o tome šta agencije očekuju od klijenata i šta klijenti očekuju od agencija.
Budući da je tržište malo, klijenti se ponekad dobivaju preko veze, ponekad zbog stručnosti putem procedura pozivnih tendera. Iza nekog tendera stoji znanje, a iza nekog mahalanje ili namještaljka.
Koliko su novi kanali komunikacije bitni za razvoj PR-a?
Koletić: Definitivno, kao što se čovjekov život mijenja, tako se mijenja i svaka industrija, pa i ova. Sad je mnogo dinamičnije, stresnije – zato što mi sada govorimo o digitalnoj pismenosti, o novim vještinama, o novim zanimanjima koja su nastala u komunikacijskoj struci, i govorimo o novoj kategoriji komunikacijskih poruka koje šalju influenceri – kao novi mediji.
Poruka je jednostavna – opstanak u odnosima s javnošću, ali i u drugim poslovima ovisi o edukaciji, od toga koliko si spreman mijenjati sebe, a mijenjati sebe znači neprestano učiti.
Koji su najveći komunikacijski izazovi današnjice?
Koletić: Najveći komunikacijski izazov današnjice je transparentnost, globalno zbog korupcije – ona je povijesno prisutna i niko je neće iskorijeniti. Ali nikad niko ne želi biti dovoljno transparentan, svi težimo tome. Prvo bi javna uprava, kao servis građana, trebala biti transparentna na način da građani mogu pogledati i razumjeti budžet, da mogu na kvartalnom nivou dobiti informaciju o tome gdje se njihov novac troši.
Sramota je političke zajednice u BiH da na prvo mjesto nije stavila čovjeka i njegovo dostojanstvo, da vi nemate u 21. stoljeću zdravstveni sistem, nego da ljudi moraju ići u bolnice, davati koverte, kupovati lijekove po apotekama, i da nema volje za to. Najgore je što je to postao standard, o tome se govori, ali nema promjena.
Uz transparentnost, najveći izazov je i edukacija iz odnosa s javnošću. Koga? Pa direktora, nadzornih odbora i onih koji upravljaju. Oni, ako ne znaju kako se komunikacije mijenjaju, ne mogu ni razumjeti gdje idu njihovi budžeti.
Koliko je bitna ovakva razmjena iskustava?
Koletić: Svaka konferencija ima svoje vrijednosti i nađe svoju publiku. Ova konferencija razmjenjuje regionalna i domaća znanja i stručnjake, jer jedni učimo od drugih kroz različite projekte, kroz različita inovativna rješenja. Jer, mi se danas suočavamo s pojmom fake news, a iza fake news kreću rumours/tračevi koji mogu u jednoj noći, pogotovo danas, promijeniti imidž.
Nažalost, vlasnici nekih medijskih kuća si dozvoljavaju da se igraju ljudskim životima. Neki mediji jednostavno ne sagledavaju svoj položaj na demokratski način, oni su politički ili marketinški plaćeni. To su izazovi s kojima se suočava industrija komunikacija.
Gdje se konkretno nalazi Bosna i Hercegovina kada je u pitanju obrazovanost kadrova koji se bave PR-om?
Koletić: Bosna i Hercegovina je historijski na prvom mjestu u regionu što se tiče odnosa s javnošću. Razlog za to je u tome što je, nakon, nažalost, ratne situacije, kroz različita udruženja, organizacije, ambasade utrošeno preko 3 miliona eura na različite medijske treninge, učenja, produkcije itd. Mi imamo situaciju jako educirane grupe pojedinaca, međutim u tom procesu nisu se educirali političari. Oni su išli na treninge o demokratiji, a trebali su usto ići i na treninge iz političke komunikacije.
Uvijek postoje pojedinci koji su ambiciozni, takvi šire struku nabolje. U ovoj industriji je ego jedna od ključnih bolesti, jer niko neće priznati da je timski rad, bez obzira na lidere i pojedince, ključni za uspjeh.
Ovu konferenciju će sutra obilježiti lansiranje prve podružnice Svjetske organizacije za odnose s javnošću. Ja sam imenovan za predsjednika jugoistočne Evrope. To je organizacija koja ima 60 zaposlenih, svoje urede u Hong Kongu, Singapuru, Dubaiju, Londonu. A budući da u BiH ne postoji udruženje za odnose s javnošću – dvije inicijative su započele pa su propale, jer se sve svodi na nacionalnu ili vjersku pripadnost, ovo je sada jedno neutralno, stručno, međunarodno udruženje. Sutra će se imati predsjednica za to. I naši stručnjaci koji žele učiti učlanit će se, imat će posebnu tarifu učlanjenja, i bit će im dostupna najveća svjetska baza edukacije.
Da li u našem regionu nedostaje više skupova ovakvog tipa?
Koletić: Definitivno da nedostaje. Međutim, odnosi s javnošću nisu u trendu, oni su uvijek tu negdje sa strane, oni su historijski prisutni i teško vam je naći sponzore. Radije će novac dati za digitalnu, prodajnu, tehničku ili neku drugu, nego za konferenciju o odnosima s javnošću. Ali, ljudi koji se bave odnosima s javnošću su skriveni duhovi, skriveni anđeli koji u stvari rješavaju obraze svih onih koji se nalaze u krizi. Oni nikad neće biti dovoljno plaćeni za ono što rade.