Riječ je o lokalnim izborima u maloj općini Kosjerić na zapadu zemlje i gradu Zaječaru na istoku, a premda na prvi pogled, s ukupno nešto više od 55.000 birača, izbori ne djeluju pretjerano značajni to će biti prvo odmjeravanje snaga vlasti i oporbenih političkih protivnika nakon višemjesečnih protuvladinih prosvjeda, studentskih blokada i njihovog pokreta koji je pridobio veliku potporu brojnih društvenih skupina.
Kampanju i pripremu izbora pratile su brojne napetosti, pritisci, pokušaji “kupnje” glasova podmićivanjem birača, ciljanim asfaltiranjem lokalnih seoskih cesta te tzv. “dužnosničkom kampanjom” u kojoj su mnogi ministri i državni dužnosnici danima posjećivali Kosjerić i Zaječar pogodujući vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci.
Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) priopćio je uoči početka izborne šutnje u petak da su njihovi promatrači tijekom posljednja tri tjedna zabilježili 71 slučaj zastrašivanja, verbalnog i fizičkog nasilja nad oporbenim aktivistima, novinarima i oporbi naklonjenim građanima u Zaječaru i Kosjeriću.
Brojne nepravilnosti
Tijekom kampanje uočena je zlouporaba javnih resursa, a zaposleni u javnim institucijama često su uključivani u kampanju i usred radnog vremena.
Istodobno, CRTA je evidentirala da su uoči današnjih izbora u programima televizija s nacionalnim opsegom prethodnih dana 70 puta prikazani spotovi koji šire mržnju prema oporbenim kandidatima.
Također, istaknuta je i činjenica da izborne liste vladajuće stranke nose ime srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića iako on nije kandidat na tim izborima.
“U ozračju u kojem se osjeća ugroženo zbog snažnog mobiliziranja društva koje traje dulje od pola godine, vlast je pribjegla još radikalnijim metodama obmane, zastrašivanja i kontrole”, ocijenio je programski direktor organizacije CRTA Raša Nedeljkov.
Birališta se u Kosjeriću i Zaječaru zatvaraju u nedjelju 20 sati, a preliminarni rezultat bi mogli biti poznati već tijekom večeri.
‘Obojena revolucija’
U padu nadstrešnice na nedavno renoviranom novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog 2024. poginulo je 16 pretežito mladih ljudi, a ta tragedija pokrenula je društvenu i političku krizu u zemlji u pokušajima da se na čistac istjeraju politički i kazneno odgovorni za koruptivne državne poslove i za loše izvedene radove, uz zahtjeve da institucije, posebno tužiteljstvo i pravosuđe, rade svoj posao bez političkih pritisaka i utjecaja.
Vlast je prosvjede nazvala “obojenom revolucijom” i pokušajima svrgavanja šefa države Aleksandra Vučića, dirigiranim izvana, a studente blokaderima, teroristima, boljševicima te nacistima, što iz dana u dan krizu čini sve dubljom.
Posljednji u nizu zahtjeva studentskog pokreta je raspuštanje parlamenta i raspisivanje prijevremenih izbora, što vlast, oličena u nespornoj moći populističkog predsjednika države Aleksandra Vučića i uz potporu navijački naklonjenih mu medija, odbija učiniti uz obrazloženje da to “u ovom trenutku nije u interesu države”.