Koristio se još u Starom Egiptu, duže od milenijuma se uzgaja u Kini i Indiji, Francuzi od njega prave različita tradicionalna jela i čorbe… Jedino mi gazimo po njemu, čupamo ga i bacamo kao korov.
Izuzetno je zdrava biljka koja sadrži veću količinu omega-3 masne kiseline, vitamine A, B i C, mnoštvo minerala (magnezij, kalcij i željezo).
Nježna biljka bogata ljekovitim tvarima
To je jednogodišnja biljka čije se razgranato, crvenkasto, mesnato i sočno stablo širi po površini zemljišta potiskujući druge biljke. Stablo tušta može dostići visinu od 15 do 30 cm. Listovi su mesnati, jajolikog oblika, zeleno obojeni. Na rubu starijih listova pojavljuje se crvena boja. Mali, žuti cvjetovi su pojedinačni ili su grupirana dva ili tri cvijeta. Tušt cvjeta srpnja do rujna. Izuzetno je medonosna biljka. Stvara puno sjemenki koje se lako osipaju i imaju najbolju klijavost druge godine tijekom proljeća. Osim sjemenom, može se lako razmnožavati reznicama. Iščupane biljke se ponovo lako ukorjenjuju kada su u dodiru sa zemljom.
U gastronomiji se najčešće upotrebljava svjež za pripremu pesta, raznih salata, smoothija ili variva. Može se sušiti i konzervirati za upotrebu tokom zime.
U narodnoj medicini tušt se koristi za poboljšanje imuniteta, poboljšanje cirkulacije, jačanje srca, prevenciju tumora i oporavak onkoloških pacijenata, a brojni izvori navode da pomaže ubrzavanju zarastanja rana, spriječavanju glavobolje, migrene, jačanju kosti, potpomaže razvoju djece, ali i kod problema sa štitnjačom, kožom i trbušnim organima.
Kako uzgajati tušt?
Uzgajanja je jednostavno i lako, ali treba ispuniti određene uslove. I pored toga što je korov, ukoliko ga stalno uklanjate iz svog vrta, primijetit ćete da ga ima sve manje ili će u potpunosti nestati. Najbolje je da za uzgoj uredimo posebnu gredicu. Odgovaraju mu osunčana mjesta s dobro dreniranim zemljištem. Za sadnju izbjegavajte zabarena zemljišta. Sušu odlično podnosi.
Kao sadni materijal mogu nam poslužiti biljke koje pronađemo u vrtu, voćnjaku ili bilo gdje u prirodi, reznice koje uzmemo s biljaka ili sjeme. Iščupane biljke je dovoljno posaditi u zemlju, a reznice položimo na zemlju i položeno stablo lagano prekrijemo zemljom. Poslije sadnje potrebno je zaliti posađene biljke i reznice. Odlučimo li se koristiti cijele biljke iz prirode kao sadni materijal, trebamo znati da tušt prenosi nematode i zbog toga je bolje da se koriste reznice ili sjeme. Ukoliko se koristi sjeme dovoljno je prilikom sjetve posuti sjemenke po površini zemljišta. Sjemenke bolje klijaju kada su na površini izložene svjetlosti. Sjetva se obavlja u proljeće.
Brige o usjevu praktično i nema, osim redovne rezidbe. Posebno treba obratiti pažnju da režemo mlade biljke prije cvjetanja i formiranja sjemena. Prilikom rezidbe ostavimo dio osnove biljke, jer se ona razgranava i stvorit će se nove mlade stabljike. Uvijek ostavimo nekoliko biljaka, ne režemo ih, koje će formirati sjeme. Tušt je jak kompetitor, odnosno lako se samozasijava i potiskuje druge biljne vrste.
Zapamtite da tušt brzo počinje da gubi svoju hranljivu vrijednost odmah nakon branja, ukoliko vam je bašta previše mala ili mislite da će zauzeti cijelu baštu, možete ga gajiti i unutra kao kućnu biljku.
Uzmite praznu posudu ili šta god vam odgovara, zemlju i organsko sjeme tušta. Posadite sjeme i održavajte vlažnost zemlje (pazite da ne zalivate previše) i osjetite radost kako vaš mini-tušt raste.
Na Bliskom istoku se tušt prodaje u snopovima i ljudi ga koriste za pripremanje raznih jela. Često se smatra “osvežavajućom hranom” u toplim krajevima. Takođe se koristi za pripremanje nekih tipičnih mediteranskih jela.
Tušt ima blago slankast, pomalo neutralan, sluzav ukus koji mnogima jako prija, naročito ako se jede kao salata. No, od njega se može, kao i od bilo kojeg zelenog lisnatog povrća, pripremiti supa, varivo, rižoto, kajgana, možete ga zapeći u rerni i sl.