“Turistička sezona ogolila je sve probleme s kojima se Budva suočava godinama od loše, praktički nepostojeće strategije razvoja turizma, nejasnog koncepta želi li biti elitna ili destinacija masovnog turizma, grad provoda ili mjesto za odmor, pa do toga da oslanjanje na pojedina tržišta, istočno i regionalno, ove godine puno košta”, počinje tekst na portalu Vijesti objavljen jučer.
Kao glavni razlog navodi se nedostatak gostiju iz Rusije i Ukrajine, ali i gostiju iz regije. Navedimo i brojke. U Budvi, primjera radi, odmara 32 posto gostiju manje nego prošle godine sredinom srpnja. U hotelima je registrirano sedam posto manje ljudi.
Član Udruženja ugostitelja Budve, hotelijer Ivan Ivanović u razgovoru za Vijesti je kazao da je sezona ispod svakog očekivanja.
“Brojni su razlozi za to, mislim da smo bili previše optimistični s obzirom na jako dobru posjećenost u predsezoni. U tom periodu imali smo veliki broj turista iz Skandinavije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije… Ali morali smo znati da su to gosti koji tradicionalno vole dolaziti u predsezoni i rijetko ljetuju u ovom periodu”, kaže.
“Mislim da je svaka izjava turističkih radnika, kako iz ministarstva turizma tako i iz Nacionalne turističke organizacije – da ćemo nadomjestiti rusko i ukrajinsko tržište u narednih godinu-dvije, krajnje neozbiljna. Jer, generalno, strategija ili nepostojanje iste, da se baziramo na ta tržišta, sada je najbolji dokaz da je bila krajnje pogrešna”, naglasio je Ivanović.
Kako je kazao, posjećenost u hotelima je prilično manja nego prošle godine.
“O privatnom smještaju da ne govorim, koji se u ovom periodu ‘punio’ uglavnom gostima s istočnog i tržišta regije koje je također podbacilo, posebno Srbija. Tako da nam na naplatu dolazi sve ono što smo radili zadnjih godina, odnosno nepostojanje neke ozbiljne strategije kako nadomjestiti nedostatak određenog tržišta”, priča.
“Tu mislim na ministarstvo turizma, NTO, možda i nekomunikaciju između ministarstva vanjskih poslova koje prati geopolitiku i donosi određene odluke s ministarstvom turizma. Ako znamo da je udio turizma u BDP-u u Crnoj Gori uvjerljivo na prvom mjestu u Evropi, to nam govori da neke odluke moramo donositi mnogo pametnije”, kazao je Ivanović.
Apartmani zjape prazni
Direktorica Udruženja izdavatelja privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović za Vijesti naglašava da je ova država ušla u vrhunac turističke sezone, a da je popunjenost kapaciteta privatnog smještaja trenutno oko 30 posto.
“Značajniji broj gostiju, na osnovu potvrđenih rezervacija, očekuje se do 20. jula. Uglavnom su to gosti iz regije i dijaspore. Također, imamo uvijek i određeni broj gostiju koji dolaze bez rezervacije i najave. U odnosu na najave koje smo imali tijekom pripremnog perioda, osjetno je slabija popunjenost kapaciteta, što je bilo evidentno već tijekom svibnja i to je trebao biti signal da moramo nešto uraditi.
Ali, mi još djelujemo stihijski, neorganizirano na lokalnom nivou i to svake godine plaćamo sve kraćom sezonom. Ovo se ne odnosi samo na Budvu, već manje-više na sve općine”, istakla je ona.
Otkazane hiljade letova
Prema njenim riječima, u ožujku su bile informacije o problemima u avioprijevozu, na tisuće je otkazanih letova do sada, i to je “stvorilo velike probleme individualnim gostima i jasno je da ne mogu računati u značajnijem broju na turiste koji dolaze avionom”.
“To se također odrazilo na slabiju potražnju za unajmljenim vozilima. S obzirom na visoke cijene goriva na koje ne možemo utjecati, trebalo je, na nivou gradova, napraviti i oglasiti set povoljnosti za goste – povoljnija cijena parkinga, povoljnija cijena plažnog sadržaja jer znamo da gosti iz regije i dijaspore najviše dolaze zbog plaže, povoljnijom cijenom za autobuse koji dovoze organizirane grupe.
Mogla se korigirati cijena prolaza kroz Sozinu, autoputom… Cijene karata za trajekt su povećane, slike slabo kontroliranih svakodnevnih prometnih zastoja nisu dobre…”, naglašava ona.
Upozorava da “ne može privatni smještaj, jedini s povoljnom cijenom, učiniti da destinacija bude pristupačna”.
“Svi moraju biti svjesni svoje odgovornosti i dati doprinos. Uvijek je vidljivije i ima jači odjek ono što je preskupo na destinaciji. Dio ponude koji je realan i pristupačan mora naći način da bude vidljiviji i dostupniji – neće nitko slikati račun za ležaljke koje je platio 10 eura ili 15 eura, ali one od 30 eura ili 50 eura hoće. Račun večere od 20-ak eura neće, ali piva od 5 eura hoće… “, ističe Branka Džoganović.