Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1.3 posto, na 79.04 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1.6 posto, na 75.56 dolara.
Nakon što su prethodne sedmice skočile više od 8 posto, rast cijena nafte bio je prošlog vikenda znatno blaži.
Kretanje cijena u posljednje vrijeme ponajviše ovisi o nagađanjima trgovaca o mogućem izraelskom napadu na iransku naftnu infrastrukturu.
Nakon što je Iran nedavno ispalio salvu raketa na Izrael, Izrael je najavio osvetu, a Washington ga nagovara da izabere neku drugu metu, a ne naftna postrojenja.
No, pitanje je što će poduzeti Izrael, koji je prošle sedmice poručio da će napad na Iran biti „smrtonosan, precizan i neočekivan”.
Arapske zemlje u Perzijskom zaljevu lobiraju, pak, u Washingtonu da se spriječi izraelski napad na iranska naftna postrojenja, strahujući da bi i njihova infrastruktura mogla biti napadnuta ako sukob eskalira.
Naime, jedan iranski dužnosnik upozorio je da bi Teheran u slučaju izraelskog napada mogao uzvratiti napadom na naftna postrojenja u Perzijskom zaljevu.
Zabritnutost za potražnju
Veći rast cijena nafte ograničila je, pak, zabrinutost za potražnju. Američko ministarstvo energetike snizilo je procjenu rasta domaće i svjetske potražnje u idućoj godini zbog slabljenja gospodarske aktivnosti u Kini i Sjevernoj Americi.
Kina je najavila snažne monetarne i fiskalne poticajne mjere, najveće od pandemije, kako bi ubrzala rast ekonomije. No, proći će neko vrijeme dok ti poticaji urode rezultatima.
S druge strane, posljednjih je dana porasla ponuda nafte, s obzirom da je libijska tvrtka National Oil Corporation podigla proizvodnju nadomak razine prije političke krize, na 1.22 miliona barela dnevno.
Zbog sukoba političkih stranaka oko imenovanja guvernera središnje banke i podjele prihoda od nafte, proizvodnja libijske nafte je nedavno pala na samo 400 hilja barela dnevno, prenosi Index.