Prema analizi Andreja Flisa iz Severe Weather Europe (SWE), predviđa se značajno povećanje visine snijega od Sibira do Sjeverne Amerike tokom zadnje dvije sedmice oktobra.
Ovako rano stvaranje snježnog pokrivača moglo bi imati značajne implikacije za nadolazeću zimu na sjevernoj hemisferi, prenosi The Watchers.
Nakupljanje snijega u oktobru može poremetiti stabilnost polarnog vrtloga, ciklone velikih razmjera sa središtem oko Sjevernog pola koji utječe na vremenske obrasce u srednjim geografskim širinama.
Destabilizirani polarni vrtlog povećava vjerojatnost zimskih vremenskih poremećaja u regijama kao što su SAD, Kanada i Europa.
Oštrija zima
Konkretno, veći snježni pokrivač na sjevernoj hemisferi tijekom jeseni može dovesti do nestabilnijih zimskih sustava tlaka, potencijalno rezultirajući oštrijom zimom i i povećanim snježnim oborinama.
Meteorolozi pomno prate široki sistem niskog pritiska koji se formira iznad Sibira, za koji se očekuje da će donijeti snijeg na sjeverozapad, gornji srednji zapad i krajnji sjever SAD-a tokom sljedeće dvije sedmice, s kulminacijom krajem oktobra. Ovaj sustav igra ključnu ulogu u postavljanju temelja za zimske uvjete.
Polarni vrtlog, koji se proteže od Arktika do srednjih geografskih širina, varira u snazi i obliku tijekom sezone. Kada ovaj sustav oslabi, može uzrokovati značajne promjene u vremenskim obrascima.
Potencijalno teži zimski uvjeti
Više snijega u oktobru moglo bi dovesti do razvoja jačeg sistema visokog pritiska, što bi moglo kasnije tijekom zime dovesti do slabljenja polarnog vrtloga, što bi u konačnici moglo uzrokovati potencijalno teške zimske uvjete u regijama poput SAD-a i Europe.
Trenutačno snježni pokrivač nad Euroazijom premašuje 10 miliona km kvadratnih, što predstavlja treću najvišu razinu u posljednjih 20 godina. Ovoliko povećanje snijega, koja je iznad normale za ovo doba godine, kritičan je pokazatelj mogućih promjena u dinamici zimskog vremena.
Nadalje, prognoze sugeriraju moguće slabljenje polarnog vrtloga, što bi moglo izazvati iznenadno stratosfersko zagrijavanje, fenomen za koji se zna da dovodi do drastičnih vremenskih promjena.
Ako se dogodi iznenadno stratosfersko zagrijavanje, često ga prati kolaps polarnog vrtloga. Takav kolaps mogao bi utrti put natprosječnim snježnim padalinama u Europi i na istoku SAD-a, piše N1.
Kruže prilično različite informacije kad je riječ o dugoročnijoj prognozi vremena, odnosno predviđanjima kakva nas zima očekuje na Balkanu.
To naglašava meteorolog i član Komiteta za klimatske promjene BiH Nebojša Kuštrinović, koji ističe da će do kraja ovog mjeseca uglavnom biti vrlo malo padavina, povremeno kiše.
Dodaje da kod nas ozbiljnijeg zahlađenja neće biti do sredine januara.
– I u narednom periodu biće toplije od prosjeka. Prve ledene dane možemo da očekujemo tek od druge polovine januara. A najhladnija zima zabilježena je 1929, kada je Vrbas zaledio u Trapistima – podsjeća za Srpskainfo Kuštrinović.
– Ima prognoza koje govore o jakim zimama, a razlog nalaze u La Ninji koja donosi hladnije vrijeme, odnono hladnije zime u Evropi, a koja je pandan El Ninju koji donosi topliju vazdušnu masu. Moje kolege i ja najviše vjerujemo Evropskom centru za srednjoročne i dugoročne prognoze vremena – ističe Kuštrinović.
Što se tiče Evrope, pozivajući se na podatke sistema sezonskog predviđanja ECMWF, prosječna prognoza pokazuje ispodprosječnu količinu snijega.