Tradicionalna konferencija, koju Mađarska kao država članica Evropske unije (EU) organizuje svake dvije godine s ciljem podrške procesu proširenja EU u državama jugoistočne Evrope, okupila je predsjednike parlamenata regiona neposredno nakon što je Evropska komisija objavila paket proširenja i preporuke Vijeću EU, koji bi trebalo da ih usvoji u decembru ove godine.
Političko pitanje
Čavara je u obraćanju učesnicima konferencije ocijenio da je proširenje EU u najvećoj mjeri političko pitanje, što potvrđuje i odluka Evropske komisije o otvaranju pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, kao i uslovni pozitivni stav prema Bosni i Hercegovini.
“Mnogi smatraju da nije pošteno otvoriti pregovore sa zemljom u kojoj je ratno stanje, pri čemu se Bosna i Hercegovina stalno uslovljava, kao da se radi o članstvu, a ne otvaranju pregovora u kojima bi trebalo provesti potrebne reforme državnog sistema kako bi on bio kompatibilan sa sistemom EU” – poručio je predsjedavajući Čavara.
Postavio je i pitanje koji je motiv EU za proširenje – ekonomija i razvoj ili sigurnosno pitanje, te upozorio kako bi u oba slučaja bilo logično da je interes EU brži proces integracija svih zemalja Evrope, ali da se to, ipak, ne događa.
Prema riječima Čavare, iako dugotrajni proces evropskih integracija dovodi do zamora, smanjenja interesa i podrške javnosti, mišljenje svih političkih partija je da za Bosnu i Hercegovinu nema pozitivnijeg puta do puta u punopravno članstvo u EU.
“Preostaje nam ispunjavanje nedavno istaknutih uslova u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, organizaciji rada sudova, poboljšanju Zakona o sukobu interesa, reformi Izbornog zakona, definisanju načina usvajanja acquisa i efikasnijim nadzorom državne granice” – rekao je predsjedavajući Čavara i izrazio nadu da neće biti novih uslova i da će BiH, uprkos složenim političkim odnosima unutar zemlje i različitim spoljnim uticajima, najkasnije do marta 2024. godine ispuniti uslove i započeti pregovore o pristupanju EU.
Učesnike konferencije pozdravio je predsjednik Narodne skupštine Mađarske Lászlo Kövér, koji je u uvodnom obraćanju ponovio da njegova država pruža snažnu podršku zemljama jugoistočne Evrope i njihovom što hitnijem članstvu u EU. Upozoravajući na činjenicu da unutar EU postoji skepticizam prema procesu proširenja, predsjednik Kövér naglasio je da nedostatak konsenzusa unutar EU u vezi s ovim procesom često izgovor za nova uslovljavanja zemalja jugoistočne Evrope.
Mađarska pruža pomoć
Iznoseći ocjenu kako su države jugoistočne Evrope potrebne EU, baš kao što i EU treba državama regiona, predsjednik Kövér najavio je mađarsko predsjedavanje Vijećem EU u drugoj polovini 2024. godine, te poručio da će Mađarska nastaviti da pruža svu moguću političku, finansijsku i ekspertsku podršku zemljama jugoistočne Evrope na putu ka punopravnom članstvu u EU.
Učesnicima konferencije obratio se i evropski komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, koji je naglasio da proces proširenja mora biti kako kredibilan tako i ubrzan.
Prema riječima komesara Várhelyia, donosioci odluka u EU pitanje proširenja tretiraju kao prioritetno, budući da, kako je rekao, članstvo zemlja regiona u EU obezbjeđuje dugotrajan mir, sigurnost i prosperitet.
Komesar Várhelyi predstavio je i novi EU Plan rasta za region jugoistočne Evrope koji podrazumijeva da će EU izdvojiti šest milijardi eura bespovratne pomoći i kredita s ciljem ekonomskog oporavka regiona, podsticanja regionalne saradnje, te ubrzanja procesa proširenja.
S tim u vezi komesar Várhelyi naglasio je da parlamenti imaju ključnu ulogu u provođenju potrebnih reformi i u procesu proširenja, te najavio da će najviši zvaničnici EU i Evropske komisije biti partneri u tom procesu.
Osim predsjedavajućeg Čavare, na 11. konferenciji predsjednika parlamenata jugoistočne Evrope učestvuju predsjednici parlamenata Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Predstavničkog doma Parlamenta Republike Italije, kao i predsjednici parlamenata entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.