S obzirom na to da je minimalna plata dosad iznosila 619 KM, ovo povećanje od više od 60 posto predstavlja drastičan korak koji može imati značajan utjecaj na tržište rada, poslovnu klimu i samu stabilnost budžeta.
Prvo i osnovno pitanje koje se postavlja je – kako će poslodavci podnijeti ovakav rast troškova?
Iako su radnici bez sumnje obradovani višim platama, mnogi poslodavci, posebno oni u malim i srednjim preduzećima, suočit će se s ozbiljnim finansijskim izazovima. Povećanje minimalne plate znači i veće obaveze za poslodavce u pogledu socijalnih doprinosa, poreza i drugih zakonskih davanja. Za mnoge firme, posebno one koje posluju u sektorima s niskim profitnim marginama, ovo bi moglo značiti početak smanjenja broja radnih mjesta, s obzirom na to da troškovi radne snage postaju preveliki za njihove budžete.
Još veći izazov je što povećanje minimalne plate ne donosi samo direktne troškove poslodavcima, već i indirektne posljedice na budžet. Mnoge socijalne i druge naknade koje se isplaćuju iz državnog budžeta vezane su za iznos minimalne i prosječne plate. To znači da će država biti suočena s većim troškovima za subvencije, socijalne naknade i druge obaveze, što može dovesti do narušavanja stabilnosti javnih finansija. Bez adekvatnog plana za pokriće tih troškova, možemo se suočiti s povećanjem državnog duga i smanjenjem financijskih resursa za ključne sektore poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture.
U ovom kontekstu, ekonomski stručnjaci ističu da bi, umjesto jednostavnog povećanja minimalne plate, trebalo raditi na sveobuhvatnoj fiskalnoj reformi koja bi uključivala smanjenje poreza i doprinosa za poslodavce, podršku malim i srednjim preduzećima, te bolju ravnotežu između prava radnika i konkurentnosti tržišta. Povećanje minimalca, iako je od pomoći onima s najnižim primanjima, mora biti praćeno i racionalnim pristupom kako bi se izbjegla negativna dinamika koja bi mogla uništiti radna mjesta.
Na kraju, sve zavisi o tome kako će vlasti upravljati ovim procesom, a trenutna odluka bez pratećih mjera može se pokazati kao kratkoročno rješenje s dugoročnim posljedicama.
Admir Čavalić zastupnik Stranke za BiH u Predstavničkom domu FBiH, ekonomski je analitičar, predavač i istraživač te docent je na Ekonomskom fakultetu u Tuzli za Bosnainfo komentariše Odluku Vlade FBIH.
Bosnainfo: Kako ocjenjujete odluku Vlade FBiH o povećanju minimalne plate na 1.000 KM bez prethodne fiskalne reforme?
“Odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM u 2025. godini donesena je bez adekvatnih prethodnih analiza, što ostavlja prostor za brojna pitanja i zabrinutosti. Naime, povećanje minimalca predstavlja treći korak u tzv. „trokoraku“, koji je podrazumijevao prethodne izmjene zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak, te fiskalne reforme. Provesti treći korak bez realizacije prvih dvaju koraka može imati ozbiljne negativne posljedice, jer se u ovom procesu zanemaruju ključni preduvjeti za održivost ove mjere.
Bez odgovarajućih fiskalnih reformi, povećanje minimalne plaće moglo bi izazvati pad broja zaposlenih, s procjenama koje govore da bi između 20.000 i 30.000 radnika moglo ostati bez posla. To se posebno odnosi na one radnike koji jednostavno neće moći raditi za novu minimalnu plaću. Također, s povećanjem plaća mogli bismo svjedočiti i pojavi nezakonitih praksi, poput povratka dijela plaće od radnika, što bi samo dodatno opteretilo tržište rada i poslodavce.
Pored toga, rast minimalne plaće bit će značajan teret za javni i socijalni sektor, čiji će troškovi narasti, jer će povećanje minimalca povući i rast socijalnih naknada i drugih izdataka iz budžeta. Pitanje koje se nameće je kako će federalni i kantonalni budžeti pokriti ove dodatne troškove, budući da već sada postoje ozbiljne financijske teškoće na svim nivoima vlasti.
U konačnici, odluka o minimalnoj plaći donosi sa sobom mnoštvo neizvjesnosti, a bez odgovarajućih fiskalnih i zakonodavnih reformi, njen efekt mogao bi biti suprotan onome što se očekuje. Ova mjera možda i zadovoljava kratkoročne zahtjeve radnika, ali dugoročno bi mogla stvoriti ozbiljne ekonomske posljedice koje bi mogle pogoršati stanje na tržištu rada i u javnim financijama.”
Pojašnjava da povećanje minimalne plaće u FBiH neće ostati izolirani ekonomski fenomen – ono pokreće i lančanu reakciju koja obuhvata i rast plaća u drugim sektorima, osobito u javnom sektoru. Javni sektor, koji je poznat po svojoj sklonosti bržem reagiranju na promjene, mogao bi prvi uslijediti u podizanju plaća, dok će privatni sektor, zbog svojih specifičnosti, biti sporiji u prilagodbi. To dodatno komplicira situaciju jer se javni sektor već sada suočava s izazovima održivosti proračuna, a povećanje plaća samo će dodati pritisak na javne financije:
“Pitanje koje se postavlja je hoće li budžet FBiH, koji već sada pokazuje znakove opterećenja, u budućnosti dosegnuti visinu od 10 milijardi KM, što bi predstavljalo enorman iznos u odnosu na trenutne proračunske okvire. Ovaj izazov postavlja pred Vladu „vrući krompir“, s kojim se, prema tvrdnjama stručnjaka, nitko nije suočavao do kraja. Pitanje je i je li ovo povećanje minimalne plaće zaista motivirano potrebom za reformama ili je riječ o političkoj igri koja ima za cilj steći medijsku podršku i povoljne naslove. Ne smije se zanemariti ni činjenica da se minimalna plaća obično povećava za 5 do 10 posto, osim ako se prethodno ne provedu temeljite reforme. Bez tih reformi, ovakvo povećanje može imati samo kratkoročne političke efekte, ali dugoročne ekonomske posljedice.”
Kako ističe Čavalić, ovaj pristup izaziva zabrinutost jer nije provedena šira fiskalna i zakonska reforma, koja bi omogućila održivost ovakvih mjera. Možda bi u Vladi FBiH trebali razmisliti o uvođenju još drastičnijih mjera, poput povećanja minimalne plate na 2.000 maraka, ako je želja da se efekt ostvari u medijima, ali to bi moglo donijeti još veće finansijske teškoće. U svakom slučaju, bez reformi, povećanje minimalne plate postavlja ozbiljna pitanja o održivosti fiskalne politike FBiH i stabilnosti tržišta rada.
Bosnainfo: Koliko je realno očekivati uvođenje savremenog fiskalnog sistema u BiH, s obzirom na trenutne političke i ekonomske izazove?
Ono što se mora uraditi jesu fiskalne reforme, i tu nema izgovora. da se ne spuste doprinosi.Ranije je bio izgovor da ne znamo gdje ćemo obezbijediti pola milijarde KM. Sada imamo odgovor – obezbijedit će se kroz ovaj harač koji se provodi ovom odlukom.
S druge strane, imamo famozni nacrt zakona koji se tiče fiskalizacije. Pitanje je kada će to postati prijedlog i pitanje je da li će taj zakon biti donesen kao dio fiskalnog paketa, kao dio fiskalne reforme, ili se donosi kako bi neko profitirao 100 miliona KM kroz uvođenje tih softvera i namještanje tih poslova. Trenutno, samo kada bismo posmatrali parametre, daleko smo od bilo kakve reforme.
Idealno bi bilo da Vlada FBiH, i ja ću na tome insistirati, predstavi put dalje sa tim reformama, a ne da put budu subvencije. Poražavajuće je to što imamo brojne javne ustanove i sektore koji ne isplaćuju doprinose. Paradoksalno je to da javni sektor ne isplaćuje doprinose, a Vlada FBiH će subvencionirati doprinose za privatni sektor. To je tragikomično, jer je Vlada napravila problem, a sada se morate istoj toj Vladi obratiti da biste dobili rješenje.
Bosnainfo: Kako ocjenjujete reakcije građana, radnika, poslodavaca i sindikata na odluku Vlade FBiH o povećanju minimalne plate?
Apropo toga, apsolutno su opravdane reakcije. Prije svega, radnici bi trebali da se bore za smanjenje doprinosa, jer se najviše uzima od radnika. Mi treba da govorimo o činjenici da je bruto minimalna plata u Federaciji 1.744, i ne treba da pričamo o neto platama, jer to očigledno zbunjuje radnike. Kada dodamo i to da je cijena rada minimalna 2.000 KM, nas to čini najskupljima u regionu. Ne morate biti ekonomista da biste vidjeli koji je tu problem.
Moguće je da je Vlada, sama spinovanjem, plasirala priču o 1.000 KM neto. Tu je jasna stvar – to nikome nije problem, niti jednoj strani. I to je Vlada stavila u fokus kao mamac za svađu između poslodavca i radnika, a sakrila je cifru od 1.744 KM, koja i jeste problem. Češka ispade banana republika spram entiteta FBIH.
Bosnainfo: S obzirom na to da javna preduzeća već godinama prednjače na listi najvećih dužnika, kako će ova odluka dodatno utjecati na njihovo finansijsko stanje?
To je problem. Imate niz javnih preduzeća koja duguju Poreskoj upravi i to se toleriše. Prvo je tu apsurd da se govori o nekim pričama Vlade koja nije u stanju da pospremi u vlastitom dvorištu. Kada govorimo o samim preduzećima, očekujem još veća dugovanja, posebno za komunalna preduzeća na nivou opština i gradova. Vidimo šta analize pokazuju – ta preduzeća su u katastrofalnom stanju.
S obzirom na ekonomske izazove, potrebno je pitanje: Hoće li povećanje minimalne plaće zaista donijeti dugoročnu korist za radnike, ili će na kraju dovesti do povećanja nezaposlenosti i smanjenja životnog standarda u BiH?