Bosna i Hercegovina neće snositi direktne posljedice američkih sankcija, ali hoće indirektne. Najveći teret podnijeće namjenska industrija koja je ranije carinjena po stopi od 12 posto, a sada će 35%.
“One nisu glavni problem i nisu tako velikog obima, s obzirom na to da se od ukupne razmjene 1% odnosi na SAD“, kazao je ranije Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH.
A na ruku tvrdnji da će BiH trpiti indirektne posljedice ide i činjenica da domaća preduzeća najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije, koji ih dalje plasiraju na američko tržište.
Iako je rano govoriti o efektima, izvjesno je da će probleme osjetiti i privreda BiH, posebno ako imamo u vidu da spoljnotrgovinska razmjena BiH sa državama EU iznosi oko 70%, tu bi moglo da dođe do pada, zbog pada potražnje.
SAD je primjer zemlje koja je kroz istoriju svoju privredu njegovala na najvišim svjetskim carinama. Tako je i ovoga puta, odgovarajući na rastuće ekonomije Kine, Japana ili Njemačke. Univerzitetski profesor u penziji, Aleksa Milojević, smatra da se na ovaj način završava jedna epoha neoliberazlima jer će sada i druge, manje razvijene zemlje, krenuti u svoje carinske zaštite. To bi, dodaje, trebalo da uradi i BiH.
“BiH je, prije svega, bescarinsko područje. Mi nemamo carine, ili su naše carine minimalne. Ali, to je problem. Mi moramo uvoditi carine jer naša privreda da može da izdrži konkurenciju razvijenih privreda. Problem što naša vlast nema politiku vlastitog investiranja i vlastitog razvoja privrede. To radi Trump sada, to rade sve zemlje. Svugdje su vlade nosioci razvoja“, kaže Aleksa Milojević, univerzitetski profesor u penziji.
No, naše vlasti imaju drugi plan. Savjet ministara BiH sutra bi trebalo da raspravlja o više od 20 tačaka dnevnog reda. Posebno je zanimljiva peta jer se odnosi na privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza američke robe. Dok profesor Milojević smatra da bi ovo moglo da stvori novi pritisak na bh. privredu, ekonomista Admir Čavalić suprotnog stava.
“Mislim da je to korisna inicijativa, koja će dati niz pozitivnih rezultata, prije svega, u smislu geo-političkog balansiranja BiH ispred SAD-a i, s druge strane, omogućiti da građani BiH i privrednici dobijaju jeftinije proizvode iz SAD-a, na primjer zdravstvene proizvode, neke uređaje i slično“, kaže Čavalić.