“Ovo je zasigurno najveća politička kriza koja se desila u Bosni i Hercegovini nakon agresije”, kaže u razgovoru za FTV Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Može li se kriza sa državnog nivoa preliti i unutar Federacije? Jesmo li korak bliže Briselu, ili smo EU pretvorili u još jednu praznu riječ za kampanje? Ko zapravo postavlja novu koaliciju? Jesu li uslovi i alat za ucjene?
Čampara je izjavio kako se u posljednjem periodu odvija zasigurno najveća politička kriza u Bosni i Hercegovini koja predstavlja pravi napad na ustavno-pravni poredak od strane Dodika i njegovih bliskih saradnika iz RS-a.
“Bilo je kriza i problema u Bosni i Hercegovini i mi smo nekako naviknuti na stalne krize koje mogu biti manjeg ili većeg intenziteta, ali bojim se da je ovo sada kulminiralo i da je ovo pravi napad na ustavno-pravni poredak od strane Dodika i njegovih bliskih saradnika iz RS-a. Ovo je zasigurno najveća politička kriza koja se desila u Bosni i Hercegovini nakon agresije.”
Krizi pomažu i poljuljane koalicije. Jučer je bio sastanak dvije Trojke, od koga zavisi nova koalicija i većina?
“Dobro je što su se dvije Trojke sastale, posebno Trojka iz RS-a. Radit će se na miru i stabilnosti, očuvanju dejtonske BiH, putu ka eurointegracijama, borbi protiv kriminala i korupcije i svemu onom što se tiče pregovora sa Europskom unijom. Nastupili su čvrsto i hrabru. To će biti koalicija sa dobrim kapacitetom, sa naše strane je tu 14 zastupnika i 5 iz Trojke iz RS-a, ukupno 19. Treba još 3 zastupnika, a da li će se HDZ pridružiti ovoj koaliciji je još neizvjesno. Ukoliko žele europski put, onda bi trebali to uraditi i imenovati ministra sigurnosti BiH. Uzimajući u obzir neke Čovićeve izjave, nisam optimističan”.
Je li Vas iznenadilo to što HDZ održava SNSD na vlasti? Je li uslov Izborni zakon?
“Oni su višegodišnji partneri te imaju svoje interese koje štite. Ipak sam očekivao da se HDZ neće staviti na stranu separatiste i nekoga ko sve ovo radi i vrši napad na ustavno-pravni poredak. Naravno da je Izborni zakon bitan, ali mislim da je bitnije otvoriti europske pregovore. Ucjene niti mogu niti hoće proći. HDZ treba izvesti na čistac, da vidimo da li će ostati uz Dodika ili ćemo se mi kretati prema Europskoj uniji i euroatlantskim integracijam”.
Čampara je, ovom prilikom, govorio i o novoj koaliciji.
“Ukoliko ne otvorimo pregovore sa EU, ta koalicija na državnom nivou stvarno nema smisla i vjerovatno će za sobom povlačiti konsekvence koje će se ticati i same Federacije i ja ne bih bio taj koji bi ostajao na vlasti pod uslovima u kojima se ništa ne može uraditi. U tom slučaju bolje da ne postoji koalicija.”
Može li matematički bez HDZ-a?
“Može bez svakoga. Probosanske stranke se više svađaju između sebe i gledaju neke male političke benefite umjesto da se organizuju, da sjednu i daju odgovor na sva ova pitanja. Imam osjećaj da se oni pokušavaju pozicionirati za naredne izbore dok država grca u problemima. Ova trenutna kriza će se sigurno odraziti i na ekonomiju, privredu i turizam.”
Preliva li se državna kriza na federalni nivo?
“Sigurno se preliva sve i na federalni i na kantonalni nivo, ali toliko je ova kriza na državnom nivou preuzela primat da su neke stvari koje se dešavaju na drugim nivoima i neprimjetne. Želio bih naglasiti da moramo vidjeti značaj i jačinu naših institucija na državnom nivou. U nekoliko navrata se pokazalo da su institucije krhke zato što ih još uvijek nismo, u demokratskom smislu, uspjeli napraviti nezavisnim. Nijedna državna agencija ne treba pripadati nijednoj stranci nego treba pripadati građanima i odgovarati ustavu i zakonu.”
HDZ je u Federalnom parlamentu bio protiv dnevnog reda. Kasnije su bila tumačenja da je to svojevrsna osveta za preglasavanje na sjednici prije, a u vezi sa imenovanjem komisije kada je u pitanju južna interkonekcija. Pravi test je na Domu naroda, gdje je Čampara delegat. Na pitanje o tome ima li HDZ mogućnost da povuče vitalni nacionalni interes, odgovorio je:
“Imaju mogućnost da povuku vitalni nacionalni interes. Zna se za šta se mogu povlačiti vitalni nacionalni interesi, osim ako nećete nekad da ga povučete da biste dobili na vremenu ili da biste odgodili nešto na par sedmica ili mjeseci, dok to Ustavni sud ne bi riješio. Naravno da to ne može biti vitalni interes ni bošnjačkog, ni hrvatskog ni srpskog naroda, niti bilo koga. To su stvari tržišne ekonomije i ugovori između dvije zemlje. I da se povuče, od njega ne bi bilo ništa osim gubljenja vremena.”
Čampara je prokomentarisao i spočitavanja o davanju ustupaka Trojke HDZ-u.
“Mislim da to nije tačno, kada se pogledaju svi prethodni pokazatelji. Njima se nekad prije dalo mnogo više, pa su i lideri drugih opozicionih stranaka nabrajali da HDZ kao manjinska stranka ima isto ili više pozicija u BiH. Nije to neki problem, ako neko dobije neku poziciju više, posebno ako imate manje brojana narod, onda vi kao većinski narod pokazujete da ne želite nikoga umanjujete. Meni se čini da ima i od strane HDZ-a „guranja prsta u oko“ i kod donošenja zakona i imenovanja, a nema potrebe za tim.”
U odgovoru na pitanje o glasanju za ljude bliske određenim strankama (posljednji primjer je Ustavni sud Federacije BiH), Čampara je osudio takve inicijative.
“Ja sam bio protiv, ne zato što ja imam nešto protiv tog čovjeka nego zato što je u svojoj biografiji napisao da je član HDZ-a. U svim takvim institucijama trebaju sjediti apolitični ljudi koji nisu pripadnici političkih partija.”
Delegat Doma naroda FBiH je o oduzimanju njegovog telefona za vještačenje izjavio sljedeće:
“Nemam nikakav problem što se toga tiče. Drago mi je što su to ljudi uradili da se pokaže istina. Nema te policijske agencije, tužilaštva ili suda da može utvrditi da sam ja za 20 godina uradio išta protivpravno, tako da sam vrlo relaksiran što se toga tiče. Nek vještače apsolutno sve, svu moju imovinu i kontakte. Institucije i treba da rade svoj posao.”
Čampara na pitanje da prokomentariše krivične prijave protiv pripadnika SIPA-e i da li se sada uopšte može očekivati da Dodik bude uhapšen, kaže:
“Vrijeme će pokazati šta je bilo, kako je bilo i zašto se dešava. Imam osjećaj da se mi u BiH naviknemo i da nam sve postane normalno, pa tako i to što se Dodik kreće kako želi. U svakoj normalnoj državi kada sud izda nalog za hapšenje prema bilo kome, taj mora doći i dati izjavu u tužilaštvo za okolnosti za koje ga tereti. Pripadnici MUP-a RS-a na osnovu neustavnih zakona podnose prijave protiv pripadnika SIPA-e koji su došli da izvrše naredbu Suda i Tužilaštva BiH. Imamo potpuno pravno ludilo u BiH i bojim se da ga niko ne rješava. U svemu ovome je dobro što su se mnogi ljudi oglušili o pozive o napuštanju institucija BiH, otišlo je par ljudi. Postoji više stvari koje se moraju rješavati u narednom periodu i to ne mogu riješiti samo političke partije u BiH bez uplitanja međunarodnih snaga, pa i EUFOR-a koji se ponaša na način „samo da ne puca“. I neće se ovdje pucati niti će biti rata, jer nisu ljudi zagrijani ni raspoloženi da ratuju radi nekih političara, ali bojim se da ćemo imati apatično stanje koje će trajati do nekih novih izbora, a pitanje je hoće li ih i biti. Ostaje još puno otvorenih pitanja o rješavanju ove krize.