Panelisti su bili ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza, ministar Ministarstva predsjedništva, pravde i odnosa s Parlamentom Kraljevine Španjolske Félix Bolaños Garcia i vršiteljica dužnosti predsjednice Suda Bosne i Hercegovine Minka Kreho.
Bunoza je kazao da je prošle godine, prilikom posjete Madridu razgovarao sa nositeljima pravosudnih funkcija u Španjolskoj, a sa ministrom pravde je potpisao i izjavu o međusobnoj suradnji u oblasti pravosuđa između Bosne i Hercegovine i Španjolske.
Zbog čega je Kraljevina Španjolska zanimljiva kada govorimo o pravosuđu u BiH? Dosta puta, kada me pitaju zašto neke stvari nismo završili, zašto zakone donosimo deset godina, zašto smo toliko sporni, uvijek kažem mi smo složena država, imamo 13 sustava, imamo 10 kantona, dva entiteta, 13 ministara pravde. Na neki način, uvijek tražim alibi, opravdanje u toj činjenici – naveo je Bunoza.
Dodao je da je i Kraljevina Španjolska složena država, imaju jako složeno društveno uređenje, ali ipak su u Evropi daleko najnapredniji kada govorimo o digitalizaciji pravosuđa.
Naziv današnjeg panela nosi zapravo nešto što ovako na prvi pogled izgleda doista nespojivo – integritet i digitalizacija. U posljednje dvije godine u BiH donijeli smo teške propise – Zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, izmjene i dopune, i Zakon o sprečavanju sukoba interesa na razini institucija BiH. Glavni cilj tih zakona jeste integritet, provjera imovine nositelja pravosudnih funkcija, članova obitelji, ali smo isto to učinili i za političare, ministre, savjetnike itd. – naveo je Bunoza.
Po njegovim riječima, ono što može vidjeti u praksi je da probijamo rokove, da smo jako spori, jako tromi.
Ministar pravde BiH uvjeren je da ćemo u ovoj godini, napokon to pitanje riješiti, “od čega smo svi bježali, od čega smo se sklanjali, a što je zapravo možda i uzrok nekog lošeg stanja u našem pravosuđu i upravi”.
Da bi ubrzali taj put, potrebno je da koristimo digitalne alate – naveo je Bunoza, te podsjetio da je 2006. godine donesen Zakon o elektronskom potpisu.
Još uvijek koristimo papir, dok su zemlje regiona u istom periodu, malo prije nas, donijele taj zakon, ali već danas broje koliko imaju stotina digitalnih usluga.
Jednostavno, moramo vidjeti iskustva drugih zemalja i moramo djelovati proaktivno, s ciljem da napokon pređemo u tu treću fazu, fazu kada ćemo više koristiti digitalne alate, a manje papir. Zato mi je drago što su tu “šampioni” digitalizacije pravosuđa u Evropi – kazao je Bunoza.
Naglasio je da je Kraljevina Španjolska veliki prijatelj Bosne i Hercegovine.
To su bili u ratu. Dolazim iz grada gdje su 23 španjolska vojnika dala život za vrijeme rata. Sudjelovali su u obnovi mnogih važnih institucija u BiH – Sarajevska Vijećnica, Saborna crkva u Mostaru… Drago mi je što glavni trg u Mostaru nosi naziv Španjolski trg. Nadam da ćemo razmjenom iskustava vidjeti gdje smo i što trebamo činiti, uz moju glavnu poruku svima onima koji odlučuju da moramo biti proaktivni – zaključio je ministar Bunoza.
Šef Sektora za kooperaciju pri Delegaciji EU u BiH Stefano Ellero je kazao da je, uz podršku Evropske unije, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH razvilo i već nekoliko godina koristi sistem za upravljanje predmetima koji predstavlja primjer u regiji – alat za nasumičnu dodjelu predmeta zasnovan na algoritmu, bazu za anonimizaciju sudskih odluka, digitalno statističko izvještavanje i ICT strategiju, što su sve ključni temelji za sveukupnu reformu.
Po njegovim riječima, digitalizacija pravosuđa zahtijeva kvalitetno planiranje, resurse i saradnički pristup.
Zakoni moraju biti ažurirani kako bi omogućili elektronske procese i suđenja na daljinu. Snažna zaštita podataka je od suštinske važnosti – naveo je Ellero, te dodao da je 25. januara BiH usvojila novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, usklađen sa Općom uredbom o zaštiti podataka, koja predstavlja okosnicu Evropske unije i treba stupiti na snagu u augustu.
Sajber sigurnost takođe mora biti prioritet, uz snažnu enkripciju, autentifikaciju i protokole za procjenu rizika. U tom pogledu, BiH očigledno zaostaje.
Za Evropsku uniju, digitalno pravosuđe je sastavni dio reforme javne uprave i ključni stub evropskih integracija. Instrumenti koje koristi Evropska komisija uključuju pravne, finansijske i IT alate prilagođene nacionalnim potrebama, uključujući i Instrument za pretpristupnu pomoć 3 (IPA 3) i program Digitalna Evropa, čiji je dio sada i Bosna i Hercegovina – kazao je Ellero.
Međutim, dodao je da trajni napredak generalno ne zavisi samo od tehnologije, već i od snažne institucionalne saradnje, posebno u Bosni i Hercegovini. Upravo tu Ministarstvo pravde i Visoko sudsko i tužilačko vijeće moraju imati centralnu i koordinirajuću ulogu – naveo je Ellero.