„Apsolutno će se nastaviti akcija hapšenja i identifikacije tih terorističkih organizacija. Predsjednik Srbije će nastaviti sastanke sa bezbjednosnim službama i vrhom policije kako bi se sačuvao ustavni poredak i spriječilo krvoproliće koje su planirali na Vidovdan“, izjavila je Brnabić za televiziju Pink.
Policija je 25. juna uhapsila šest osoba zbog, kako je saopšteno, sumnje da su planirali „nasilnu promjenu vlasti“ tokom studentskog protesta zakazanog za 28. jun u Beogradu.
Više javno tužilaštvo navelo je da su se osumnjičeni dogovarali da „ne idu kući dok ne pobiju ili unište“ predstavnike državnih institucija, te da su najavljivali upotrebu vatrenog oružja i dogovarali napade na pripadnike policije sa ciljem njihovog razoružavanja.
Brnabić je pohvalila medije koji su učestvovali u kreiranju specijalne emisije emitovane 25. juna na više provladinih televizija, u kojoj je prikazan, kako je navela, materijal o planovima protesta i blokada u prethodnih sedam mjeseci.
Predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je da vjeruje da privođenja nisu završena i naglasio da bezbjednosne službe moraju identifikovati sve koji, kako je rekao, planiraju nasilno preuzimanje vlasti.
„Ta hapšenja najbolje pokazuju da se država konsolidovala nakon pokušaja obojene revolucije“, rekao je Vučević za televiziju Pink.
U međuvremenu, Tužilaštvo je zatražilo pritvor za Stefana Tomića, studenta Fizičkog fakulteta u Beogradu, koji je uhapšen 23. juna zbog sumnje da je „pozvao na nasilnu promjenu ustavnog uređenja“.
Njegovo hapšenje izazvalo je osudu među studentima u blokadi, univerzitetskim profesorima i građanima, koji su 26. juna protestovali ispred Palate pravde u Beogradu, gdje je Tomić trebalo da bude saslušan.
Od početka masovnih protesta u Srbiji, policija je više puta hapsila studente, profesore i demonstrante – neke od njih zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka.
Jedan od ključnih zahtjeva studenata u blokadi je da se obustave svi krivični postupci protiv učesnika protesta. Navode da su hapšenja nezakonita i ocjenjuju ih kao oblik političkog pritiska i zastrašivanja.
Podsjetimo, studentski protesti i blokade fakulteta počeli su krajem novembra 2024. godine, nakon što je u padu rekonstruisane nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra poginulo 16 osoba. Studenti su tada zatražili odgovornost vlasti za tu tragediju.