Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj izdatih odobrenja za građenje, prema vrsti radova, u aprilu ove godine iznosio je: za novogradnju (414), dogradnju (26), prenamjenu nestambenog prostora u nove stanove (1), ostale prenamjene prostora u zgradama (6), ostale rekonstrukcije (8), dok za obnavljanje ruševnih zgrada nije izdat nijedan nalog.
Potražnja dijaspore i mladih bračnih parova
“I dalje postoji trend potražnje za nekretninama, novogradnje posebno, i to treba da obeshrabri sve one koji smatraju da će doći do značajnog pada cijena nekretnina, odnosno cijena pojedinačnog kvadrata, vjerovatno ne. Jedino se možemo nadati stagnaciji cijena i slično”, rekao je za Forbes BiH ekonomski analitičar Admir Čavalić.
On dodaje kako se nastavljaju istorijski tokovi od ranije, gdje se pokazuje da recesija nema toliko značajan uticaj u BiH kada je riječ o cijenama nekretnina, iako svugdje u svijetu ona ima vrlo oštar uticaj u smislu pada cijena nekretnina.
“Imamo trend koji pokazuje potražnju od dijaspore, mladih bračnih parova, svih onih koji uspijevaju priuštiti kvadrat životnog prostora”, kaže Čavalić.
I do 8.000 KM za novogradnju
Da biste danas postali vlasnik nekretnine u glavnom gradu BiH, cijena kvadrata zavisiće od lokacije, statusa gradnje i kvadrature.
Staro jezgro Sarajeva, kao i njegov centar, očekivano su najskuplji. Prosječna cijena kvadrata u sarajevskim opštinama Centar i Stari Grad (uključuje i novogradnju i starogradnju), iznosi 4.639 KM. Najskuplji kvadrat renovirane starogradnje nešto je viši od 6.000, dok je najeftiniji oko 3.000 KM.
S druge strane, najskuplji kvadrat novogradnje iznosi skoro 8.000 (7.894 KM), dok je za najjeftiniji kvadrat novogradnje neophodno izdvojiti oko 4.000 KM.
Balon na tržištu nekretnina
Na pitanje da li su ovakve cijene nekretnina normalne danas na bh. tržištu, Čavalić kaže da je to odnos ponude i potražnje.
“Očigledno je da imamo balon na tržištu nekretnina, pitanje je da li će taj balon pući i kada će pući. Ove cijene nekretnina se mogu komparirati sa nekim svjetskim destinacijama, turističkim metropolama i slično, što opet, neću kazati da nije normalno, to je teška riječ, ali je sigurno da je cijena kvadrata previsoka”, kaže Čavalić.
Nekretnine su, saglasna je ekonomska struka, uvijek bile jedan od puteva legalizacije sivih novčanih tokova, a naročito su atraktivne iz razloga što su ujedno dobro sredstvo očuvanja vrijednosti novca.
“Pokazala je to i afera sa narkokartelom, da je to možda bio jedan od glavnih push faktora u smislu dizanja cijena nekretnine i novogradnje. Da li će se to nastaviti u narednim godinama, e to je ključno pitanje. Možda možemo ove i od naredne godine očekivati pad aktivnosti po pitanju novogradnje upravo zbog smanjivanja aktivnosti pranja novca koji su sada pod većom prismotrom zbog ove afere”, zaključuje Čavalić. Forbes