Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nedavno usvojio je Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške za osobe sa invaliditetom, tzv. lex specialis, koji predstavlja prvi zakon ove vrste u Federaciji BiH, što su objavili i na web stranici Vlade FBiH.
Podsjećanja radi, na stranici između ostalog stoji sljedeće:
“Ovim zakonom uspostavlja se sistemski okvir za materijalnu podršku osobama sa invaliditetom, uz osiguranje dugoročne finansijske održivosti naknada, te načela i okvire materijalne podrške za osobe sa invaliditetom koja proizilazi, shodno ustavnim nadležnostima, iz propisa sa razine kantona. Ovim zakonom uvodi se novi model usklađivanja osnovica naknada, odnosno osnovice će se usklađivati po istom principu kao i osnovice za civilne žrtve rata i boračku populaciju, što će osigurati stabilan rast naknada jednom godišnje. Usvajanje ovog zakona dolazi u trenutku kada su izdvajanja za osobe sa invaliditetom značajno povećana. Naime, do 2023. godine, osnovica za invalidnine bila je fiksirana 13-14 godina na 401 KM, a ukupna izdvajanja iznosila su 139 miliona KM godišnje.
Izmjenama aktuelnog zakona u januaru 2023. godine, maksimalni iznos naknade povećan je za 70 posto, sa 401 KM na 728 KM, što je zahtijevalo dodatnih 80 miliona KM u budžetu. Time su ukupna izdvajanja za invalidnine u 2023. godini porasla na 220 miliona KM.
U 2024. godini osigurano je dodatnih 41 milion KM, čime su ukupna izdvajanja povećana na 260 miliona KM. Za 2025. godinu planirano je još 20 miliona KM, čime ukupna izdvajanja za invalidnine dostižu 280 miliona KM, a usvojenim amandmanom kojim se preuzima nova formula za usklađivanje osnovica, dodaje se još 5 miliona KM, dakle 285 miliona, što ukupno iznosi 146 miliona KM više nego u periodu do 2022. godine.
Iako su izdvajanja za invalidnine u protekle tri godine značajno povećana, druge socijalne naknade su uglavnom mirovale ili su rasle minimalno. Ukoliko bi se nastavilo s dosadašnjim sistemom vezivanja osnovice invalidnina za minimalnu platu, u sljedećem periodu bi osnovica invalidnina porasla na 800 KM, a maksimalni iznos dostigao bi 1.176 KM.
Takav rast značio bi da bi ukupna izdvajanja za invalidnine porasla na 490 miliona KM godišnje, što bi predstavljalo neodrživo opterećenje budžeta od dodatnih 210 miliona KM i ugrozilo finansiranje drugih socijalnih naknada, uključujući boračke naknade, dječiji dodatak i druge oblike socijalne pomoći, pa i naknade samih osoba sa invaliditetom”, pojašnjeno je iz Vlade FBiH tačnije iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike na čijem čelu je ministar Adnan Delić.
Zbog usvajanja amandmana Zakon će se usaglašavati na Zastupničkom domu, a potom po pravilu osam dana od objave u Službenim novinama očekuje nas i stupanje na snagu ovog Zakona.
Ovo nam je dodatno pojasnio i potvrdio Adnan Dervišević iz Unije osoba i organizacije osoba sa invaliditetom BiH – „Zajedno u BiH“, koji je još ranije u razgovoru za Bosnainfo najavio „lex specialis“ koji bi u mnogome olakšao život osobama sa invaliditetom u FBiH.
– Na nekoj od narednih sjednica očekujemo da ovo bude završeno odnosno da zakon bude osvojen i pušten u rad. Vjerovatno već u toku ovog mjeseca, rekao nam je Dervišević.
S obzirom na gore ranije navedeno saopštenje gdje je pojašnjeno da, kada bi se nastavile invalidnine dizati po dosadašnjem sistemu opterećenje budžeta bilo preveliko, upitali smo Adnana šta zapravo mogu onda očekivati osobe koje su korisnici ove invalidnine odnosno mogu li u ovoj odnosno narednoj godini očekivati kakav takav rast invalidnine koja je lani porasla sa ponižavajućih 400 i kusur KM na i dalje mizernih 720 i kusur KM?
– Apsolutno je tačno da je ovo i dalje premalo za preživljavanje, ali je u ovom trenutku jedino moguće rješenje. Dakle, osnovica će biti povećana pa samim tim i određeno povećanje invalidnina. Međutim, ostaje isti onaj dio zakona po kojem se usklađuje 50 % potrošačke korpe i 50 % bruto društvenog proizvoda. Dovelo se ovim zakonom da je osnovica vezana za 50 % osnovice RVI. Ministar Toni Kraljević rekao da je 40 miliona KM planirano za ovu kategoriju plus ovih 5 miliona amandmanom Vlade FBiH. Već ove godine možemo očekivati određen rast invalidnina s tim da ne mogu precizno tvrditi cifre. Da li će to biti sad 40 ili 50 KM… ne možemo ništa znati dok se ne dobije zvaničan izvještaj za inflaciju, BDP i slično… za prošlu godinu, kaže Dervišević.
Kada je u pitanju priča o uplaćivanju jednokratne pomoći od strane Vlade FBiH čini se kako zasad od toga nema ništa.
– Još nikad nismo dobili adekvatan odgovor na to pitanje. Sve se nekako sada vrti oko ove minimalne plate i vode se pregovori s poslodavcima i predstavnicima Ekonomsko socijalnog vijeća. Čini mi se da nećemo imati tu jednokratnu pomoć. Ipak su ovi ovamo jači od nas i medijski i svakako. Dodajmo tu i subvencije koje će također utjecati na budžet…, govori Dervišević.
Ipak, odustati se od te ideje neće, važan je razgovor i konstantnost, te istrajavanje u borbi da se izbori jednokratna pomoć kao i svaki drugi oblik pomoća i zakona koji bi išli u korist osoba kojima je to najpotrebnije.
Na kraju krajeva, pričamo o mizernih 150 KM dva puta u godini o čemu je sramotno uopšte i raspravljati, ali ovo je ipak BiH…
Naš sagovornik je naglasio kako se sve više radi na komunikaciji s drugim udruženjima jer jedinstvo nikad nije bilo potrebnije kao što je to u današnjim oscilirajućim ekonomskim vremenima u kojima se nalazi ne samo BiH nego i cijeli svijet.
– Ono što je važno naglasiti jeste da mi želimo razgovarati sa svi relevantnim predstavnicima osoba sa invalitetom, savezima, vijećima koji su reprezentativni. Želimo učiniti i to da osoba sa invaliditetom ne živi samo od invalidnine već i od svog rada ako su u prilici da rade. To bi poboljšalo način života osobe sa invaliditetom koje bi se lakše uključile u normalan životni tok i osjećale korisnim u društvu, istakao je Adnan te se osvrnuo na neke procese koji su već pokrenuti.
– Već se spremaju izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, zapravo Vlada je to već utvrdila. Sada čekamo javnu raspravu i objavu izmjena i dopuna tog zakona, te da se baziramo na javnu raspravu te eventualno ako primjetimo neke nedostatke, adekvatno učestvujemo u izradi novih rješenja. Treba ljudima dati mogućnost da rade ako je to moguće, zaključio je Dervišević.