Zanimljive detalje i odgovore na pitanja o hifzu i hafizima potražili smo u Fondaciji “Tadž” koja se, između ostalog, bavi i stipendiranjem budućih hafiza u Bosni i Hercegovini.
Fondacija Tadž je neprofitna nevladina organizacija sa sjedištem u Sarajevu čiji su pokretači mladi ljudi koji žele promovisati opšte pozitivne vrijednosti u društvu.
Ispred Fondacije Tadž obratio nam se hafiz Nermin Đuzić, nekadašnji stipendista, a sada član tima Fondacije.
Hifz – učenje Kur’ana napamet
Za portal Bosnainfo, hafiz Nermin je kazao da je hifz – učenje Kur’ana napamet, jedan od najčasnijih i najzahtjevnijih poduhvata kojem se jedan vjernik može posvetiti.
Naglašava da postati hafiz nije nimalo lako, te da je potrebno mnogo truda, odricanja, discipline, žrtve i, prije svega, iskrene namjere.
– Hifz nije samo puko memorisanje ajeta, već istinsko povezivanje sa Allahovom Riječi i njenim značenjem, te razumijevanje bogatih poruka i pouka, te životnih smjernica koje Kur’an u svojim ajetima sadrži. Sam proces hifza traje dugo, a zavisi od individualnih sposobnosti, predanosti i vremena koje se može izdvojiti za učenje – ističe hafiz.
Dugogodišnji proces
Neki završe hifz za par godina, dok drugima može potrajati duže. Ključni faktor je kontinuirani rad i podrška mentora, odnosno muhafiza, koji pomaže kroz ovaj proces.
-Međutim, ono što je ključ uspjeha i sreće, hafiz ne prestaje učiti ni nakon što završi hifz -stalno ponavlnje naučenog je neophodno kako bi se Kur’an očuvao u srcu i memoriji. Ujedno je nabitniji taj proces duhovnog odgoja kroz koji prođe svaki hafiz od prvog do posljednjeg ajeta kojeg memorizira srcem – navodi naš hafiz.
Tehnički i teoretski gledano, proces hifza ogleda se u tome da svaki kandidat nakon vještog savladavanja i primjene tedžvidskih pravila, započinje učenje Kur’ana napamet pred svojim muhafizom, učeči jednom od poznatih metoda učenja Kur’ana napamet, bilo to redom od prve do poslednje stranice Kur’ana ili po krugovima.
Kaže da je na našem podneblju i u BiH najpopularnija metoda hifza po krugovima, gdje kandidati prelaze 20 krugova, gdje u svakom krugu imaju po 30 stranica, počevši od kraja svakog džuza prema početku.
Institucija hifza u BiH
– Hafiz kao čuvar Kur’ana Časnog oduvijek je imao posebno mjesto u bosanskom društvu i kroz historiju bio posebno cijenjen. Prema dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina ima trenutno nekoliko stotina živućih hafiza koij su uspješno položili komisijski ispit, a njihov broj se, hvala Allahu, neprestano povećava – navodi Đuzić.
Naš sagovornik podsjeća na podatak rahmetli hafiza dr. Fadila ef. Fazlića u njegovoj knjizi “Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih 150 godina” objavljenoj 2006. godine, gdje iznosi fascinantne podatke da je na teritoriji današnje BiH u proteklih 150 godina živio ukupno 961 hafiz uključujući hafize prepisivače i one koji su življeli i nešto ranije i spomenuti u Ljetopisu Mula Mustafe Bašeskije.
Teško je, kaže, danas pouzdano reći ko je prvi hafiz sa ovih prostora, ali postoje imena hafiza koja se spominju u dokumentima koji datiraju još od početka vladavine Osmanlija u našoj zemlji.
– Tako primjerice u naučnom radu našeg hafiza Saliha ef. Halilovića pod nazivom “Tradicija učenja Kur’ana napamet u Bosni i Hercegovini od 1878 do danas” navodi se da među najstarijim hafizima koji se spominju u historijskim djelima sa ovih prostora je hafiz Halil b. baba Oruč Navabadi, koji je živio u drugoj polovini 16. stoljeća – navodi hafiz Nermin.
Kada je riječ o najmlađim i najstarijim hafizima, Đuzić ističe da podaci variraju, ali da često svjedočimo da djeca već sa devet ili deset godina završe hifz, dok imamo primjere i osoba koje su se odlučile na ovaj put u poznijim godinama.
– Trenutno najmlađi hafiz u našoj zemlji te ujedno i u Evropi je osmogodišnji Enis Bašić, koji je hifz položio prošle godine, a prema posljednjim podacima najstariji hafiz koji je hifz položio prije par godina sa 62 godine je hfz. Nurija Čikarić – kaže nam hafiz Nermin.
Pored njega, u BiH postoji još nekoliko starijih hafiza kao što su hfz. Mustafa Efendić, hfz. Vehbija Šećerović, te hfz. Haso Popara, koji je također i član ispitivačke komisije za polaganje hifza.
– Najzad, muslimani mogu biti ponosni na činjenicu da se Kur’an u našoj zemlji uči godinama gotovo u svim gradovima i krajevima, te se možemo nadati da će Allah tim sebebom spustiti bereket i milost na našu zemlju – kazao nam je Nermin.
Projekat stipendiranja budućih hafiza
Stipendiranje učenika koji uče hifz jedna je od aktivnosti kojom se bavi Fondacija “Tadž”, a hafiz Nermin nam je rekao da stipendija traje onoliko koliko traje proces učenja Kur’ana jednog kandidata, u prosjeku tri do pet godina.
Međutim, glavni cilj je podržati učenike i studente da im hifz bude lakši i da imaju podršku u ovom časnom poduhvatu, i finansijsku i moralnu i motivacionu i institucionalnu, s obzirom da Fondacija Tadž nastoji olakšati taj put svakom kandidatu te na raspolaganje stavlja svoje prostorije i mentore/muhafize koji su tu da poduče i podrže kandidate.
-Kur’an je knjiga koja mijenja srca, oplemenjuje duše i podstiče ljude na dobro. S tim u vezi, htjeli smo napraviti hajr koji će biti od koristi i na ovom i na budućem svijetu. Stipendiranjem budućih hafiza ulažemo u ljude koji čuvaju Allahovu riječ, a time činimo dobro ne samo njima, već cijeloj zajednici – kazao je hafiz, govoreći o ideji osnivanja Fondacije.
Najzad je Nermin pojasnio kako se prijaviti za stipendiju.
-Da bi neko aplicirao za stipendiju, potrebno je da je na putu hifza. Aplikacija se podnosi putem molbe na našu e-mail adresu [email protected] gdje kandidati dostavljaju osnovne podatke i informacije o svom napretku – zaključio je hafiz.
Humanitarne aktivnosti
Međutim, mimo stipendiranja koje su započeli 2019. godine, naglasio je da su proširili spektar humanitarnog djelovanja, te kroz razne javne apele i donacije uspješno realiziraju brojne humanitarne projekte poput pomaganja bolesnih i siromašnih, zatim podjele prehrambenih paketa, ramazanskih iftara, te realizacije projekta džeparca za školarce i brojnih edukativnih programa u polju hifza Kur’ana, ali i drugih savremenih moralnih tema.
– Bitno je stoga naglasiti da naša Fondacija kao nevladina organizacija, kao i svi naši projekti, ovisi uveliko o donacijama koje pristižu od fizičkih lica/donatora, te ovom prilikom ističemo da su vrata hajra otvorena svima onima koji žele uložiti dio sebe u naše projekte – naveo je na kraju Nermin.