Međutim, mnogi istraživači prošlosti, pa i historičari, u koje i sam spadam, suprotstavljaju se takvom apsurdnom tumačenju povijesti. On je objavom svoje knjige „Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja” izbio sve argumente etnohistoričarima.
Mađarski kralj Bela II Slijepi je u ratnoj kampanji iz 1135/1136. godine zauzeo veliki dio Dalmacije, ističeHamzabegović. Tu je bio i cijeli sliv rijeke Bosne. Taj geografski prostor postao je u prvi mah mađarski vojni distrikt kojem su dali naziv Bosna.
-To je geopolitički početak Bosne, kaže Hamza Hamzabegović. Ovaj argument, kojeg svako može provjeriti ko uzme sebi vremena i prostudira navedene izvore, opovrgava svakofabuliranje etnohistoričara o nastanku Bosne, odnosno o nepostojanju Bosne, Bosanaca i bosanstva u srednjem vijeku.
Krajem 12. stoljeća, za vrijeme legendarnog bana Kulina u Bosni od Dalamata postaju Bosanci. Dakle, ban Kulin je bosanizirao ove prostore. Od tada, kraj 12. stoljeća, pa do dana današnjeg Bosnaci nose svoje ime. Tako bi trebalo i da ostane, uprkos protivljenju etničkih ultranacionalista.
U ovom konfliktu između istraživača i etnohistoričara oko postojanja ili nepostojanja Bosne, Bosanaca i bosanstva u srednjem vijeku, Hamzabegovićevi materijalni dokazi su odnijeli pobjedu. Još ako prihvatimo da su stećci nepobitno svjedočanstvo bosanstva, onda je pobjeda bosanskog razuma i realne historijejasna kao dan. Zato bi svi priručnici histrorije, koji obrađuju razdoblje srednjovjekovne Bosne, trebali sadržavati njegove i traživačke rezultate.
Mada mimoilaženja u izlaganju argumenata oko postojanja ili nepostojanja Bosne u srednjem vijeku imaju blaži oblik, dotle je izbio pravi ideološki rat oko dvije teorije, koje u potpunosti isključuju jedna drugu: seoba Slavena ili avarska država u ranom srednjem vijeku. I ovdje je Hamza Hamzabegović sa svojim radovima u žiži događaja.
Nije bilo nikakve seobe Slavena, mada smo svi učili da su se Slaveni u šestom stoljeću doselili i popunili istočnu Evropu, pa i Balkan, ističe Hamzabegović. Čak šta više, tvrdi on, da do iza 10.stoljeća nije bilo nikakvih naziva današnjih slavena, ni Južnih, ni Zapadnih niti Istočnih.
-A i takva podijeljenost je nastala koje stoljeće kasnije, kaže Hamza Hamzabegović. Pitamo se da li smo to mi u školama slušali bajke etnohistoričara?
Hitoričar Milorad Kostić zvrdi kako je Hamzabegović objavom svog djela “Otkud Slavenima pola kontinenta” dodatno uzdrmao već postojeću ruševnu teoriju o seobi Slavena.
-Slijedimo običnu ljudsku logiku, kaže Hamza Hamzabegović.
Gdje su mogli boraviti milioni ljudi, koji su napustili neki svoj geografski prostor u šestom stoljeću i kao s poslom popunili istočnu Evropu i Balkan? Takve epohalne pokrete ljudskih masa bile bi zabilježene u nekoj od više srednjovjekovnih hronika.
Ključno je i to što areholozi nisu nigdje našli taj famozni geografski prostor. Tu bi zasigurno ostala svjedočanstva nekakve njihove prijašnje kulture. Ništa od toga nije pronađeno, jer i ne postoji. Još nešto, Evropa i Balkan su bili naseljeni otkako je svijeta i vijeka. Takav dolazak Slavena i uzurpacija dotičnog prostora neminovno bi dovelo do žestokih ratova, što bi opet ostavilo svojih tragova, a što bi arheolozi već pronašli.
Teorija Hamze Hamzabegovića o postojanju avarske države Avarski kaganat ima svoju logiku, a prije svega nudi nepobitne izvore, koji se mogu prostudirati i razjasniti. To su prije svega franačke hronike, zatim vizantijske hronike (Prokop iz Cezareje i Jordanes) i još drugi. Naravno, tu je i savremeni austrijski naučnik Walter Pohl, najznačajniji avarist u Evropi pa i u svijetu.
-Sve je to dostupno, samo trebaju historičari sjesti i to sve prostudirati, umjesto što i dalje fantaziraju i smišljaju priče o seobi Slavena, kaže Hamzabegović čiji radovi zaslužuju ozbiljan pristup stručnjaka historiografa.
Inače, književnik Hamza Hamzabegvić rođen je 1948. godine, u Glodima kod Zvornika. Školovao se u rodnom mjestu, te u Kozluku i Sarajevu. Vanredno je izučio njemači jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu gdje je, 1984. godine, na Odsjek germanistike, diplomirao.
Pošto u Bosni i Hercegovini nije našao posao otišao je na privremeni rad u Njemačku. Trenutno seisključivo bavi književnim, istraživačkim i analitičkim radom o temama iz povijesti. Živim na relaciji Sarajevo-München. Iza njega su djela “Otkud slavenima pola kontinenta”, “Razvoj kalendarau povijesti i vremeplov kroz historiju”, roman “Gilgameš”, “Među zlikovcima”, “Stari Egipat-izvor vjere i ateizma”, “Priče iz Bosanskog apsurdistana”…, te više članaka znanstvenog karaktera među kojima su „Stara ćirilica i njeno moguće porijeklo“, „Povelja bana Kulina uz neka razmatranja“, „Avarska država i slavenizacija istočne Europe“…