Ovog puta, osim prodavnica prehrambenih proizvoda, bojkot će se proširiti i na druge sektore, uključujući autosalone, trgovine autodijelovima, kupovinu nekretnina, građevinski materijal, salone namještaja, prodavnice odjeće i obuće, tehničke radnje, pekare, turističke agencije i apoteke.
Realnost bojkota: Šta građani mogu, a šta ne mogu izbjeći?
Iako je proširenje bojkota zamišljeno kao jači pritisak na privrednike i vlasti, neke od navedenih oblasti bit će teže bojkotovati. Primjer su apoteke, budući da su lijekovi esencijalni za zdravlje građana. S druge strane, autosaloni i kupovina nekretnina su segmenti koje mnogi ionako “bojkotuju” cijeli život, s obzirom na skupe cijene i lošu kupovnu moć.
Prvi bojkot, održan 31. januara, prema nezvaničnim informacijama, bio je najuspješniji, ali podaci Porezne uprave FBiH ne pokazuju značajan pad prometa.
Nakon toga uslijedio je i dvodnevni bojkot, čiji efekti još nisu vidljivi.