Nakon što je Odbrana Milorada Dodika tražila izuzeće predsjedavajuće i člana Sudskog vijeća koji odlučuju po žalbi na presudu, Detektor je pitao pravne stručnjake o ranijoj praksi Državnog suda.
Goran Bubić je u svom zahtjevu za izuzeće naveo kako su sudije Vesna Jesenković i Hilmo Vučinić odlučivali o prebacivanju nadležnosti predmeta sa Suda BiH na sud u Banjoj Luci.
Esad Fejzagić, bivši sudija Državnog suda, navodi kako ovakav zahtjev ne može biti razlog da se sudije izuzmu.
Izuzeće sudija
– To neće biti razlog jer se radi o procesnoj stvari koji ne ulazi u meritum i mislim da će Opća sjednica to da odbije – navodi Fejzagić.
On pojašnjava da je traženje izuzeća sudija uobičajena stvar kojom se bave odbrane, ali da se ne sjeća da su se dok je on bio sudija uvažavali jer i sudije same znaju i bez intervencije trebaju li suditi u predmetu ili ne.
“Sudija zna pravo”, naveo je on odgovarajući na pitanje da li bi sudija sam tražio izuzeće ukoliko je to u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.
Sabina Mehić, advokatica, navodi kako se u praksi srela sa zahtjevima za izuzeće, koji su najčešće odbijani.
– U tim situacijama se utvrdi da sudija koji sudi nije ulazio u meritum predmeta – nije ulazio u suštinu predmeta i ne može se smatrati da već ima formirano mišljenje ili stav o krivnji optuženog u tom konkretnom predmetu – navela je.
Kada, naprimjer, sudija koji sudi bude istovremeno sudija koji je ranije odlučivao u nekoj drugoj fazi postupka o pritvoru optuženog, zahtjev za izuzeće najčešće bude odbijen jer se smatra da se pri odlučivanju o pritvoru nije ulazilo u suštinu predmeta.
– Znači, ako se odlučivanje o pritvoru ne smatra ulaskom u meritum iako se u tim situacijama čak ulazi u osnovanu sumnju, onda je teško očekivati da neke druge okolnosti mogu biti razlog za izuzeće – kaže Mehić pojašnjavajući kako ona smatra da odlučivanje o pritvoru čak jeste ulazak u meritum.
Azra Miletić, bivša sutkinja Suda BiH, navodi kako se na Općoj sjednici odlučuje da li sudija za kojeg je traženo izuzeće ima unaprijed neko formirano mišljenje koje bi moglo uticati na objektivnost kod donošenje odluke.
Miletić pak navodi kako nije veliki broj sudija, pa da se za svaki mogući zahtjev može utvrđivati novo vijeće, pojašnjavajući da se i u slučaju odlučivanja o pritvoru može vršiti određena procjena dokaza.
Upoznati s predmetom
– Mi sada pokušavamo koliko god je moguće da i odluku za pritvore rade sudije iz drugog odjela kako sudije ne bi bile ‘kontaminirane’ i da ne bi bilo prigovora te vrste iako sudije ne ulaze u meritum toliko – kaže Miletić, dodajući da je oko izuzeća sudija već stvorena sudska praksa.
Pred Državnim sudom na ročištu u četvrtak advokat Goran Bubić je kazao kako ranija upoznatost sudija s predmetom predstavlja razlog za izuzeće, nakon čega je napravljena pauza tokom koje Opća sjednica odlučuje da li postoje razlozi za izuzeće.
Bubić je ovaj zahtjev iznio na sjednici Apelacionog vijeća Suda BiH, na kojem se iznose žalbe na presudu Miloradu Dodika i Milošu Lukiću.
Prvostepena presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika. Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Lukić je ovom presudom oslobođen.