Predlagač navodi da razvoj sveobuhvatne strategije za prevenciju ovisnosti sa Akcionim planom predstavlja ključnu inicijativu za suočavanje s izazovima koje ovisnost predstavlja za društvo, naročito za mlade ljude.
U uvodnom dijelu Strategije je navedeno i da je, uzimajući u obzir nove trendove i izazove, ova strategija djelovanja na području prevencije ovisnosti rezultat stručnih konsultacija i rasprava o potrebi redefinisanja i preusmjeravanja dosadašnjeg strateškog okvira na području politika prema ovisnostima i to na način da se umjesto pojedinačnih strategija, izradi jedinstveni akt strateškog planiranja koji će biti usmjeren na prevenciju najprisutnijih ovisnosti u društvu, ovisnosti o drogama, alkoholu, duhanu, te na ponašajne ovisnosti s fokusom na igranje igara na sreću i prekomjerno korištenje interneta.
Strategija je usklađena i prati zaključke Vijeća Evropske unije iz septembra 2015. godine o implementaciji minimalnih standarda kvalitete u smanjenju potražnje za drogom u EU, te se poziva na Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga u BiH. Pristup u prvi plan stavlja efikasnu prevenciju koja je zasnovana na naučnim dokazima.
Strategiju je izradila Radna grupa, a obavljene su i javne konsultacije. Predlagač navodi da je javna rasprava predstavljala važan korak u osiguravanju transparentnosti i inkluzivnosti u procesu izrade Strategije, kao i dodatnu priliku za njegovo unapređenje na temelju povratnih informacija zajednice i stručnjaka.
Implementacija Strategije će podrazumijevati zajednički angažman svih relevantnih aktera, uključujući institucije, organizacije i zajednicu u cjelini, te predstavlja ključnu investiciju u zdraviju i sigurniju budućnost mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.
Također, navedeno je da su kroz aktivnosti Radne grupe, razvijeni konkretni modeli prevencije koji obuhvataju različite uzraste i grupe, od djece i mladih do roditelja i profesionalaca, posebno u obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim institucijama.
Uz svaki set mjera prevencije definisanih u okviru mikro i makro okruženja dat je i akcioni plan koji sadrži aktivnosti, indikatore, nosioce aktivnosti, finansije i rokove za izvršenje.
PODRŽANA INICIJATIVA ZA REALIZACIJU PROJEKTA „ODRŽIVOG UPRAVLJANJA ČVRSTIM OTPADOM“
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, donijela Zaključak kojim podržava inicijativu za osiguraju sredstva kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za realizaciju Projekta „Održivog upravljanja čvrstim otpadom“.
Projekt „Održivog upravljanja čvrstim otpadom“ obuhvata podprojekte: Izgradnja Regionalne sanitarne deponije Trešnjica u Goraždu, Proširenje Regionalne deponije Mošćanica u Zenici, Razvoj sistema odvojenog prikupljanja posebnih kategorija otpada u Kantonu Sarajevo, te Sanacija i zatvaranje postojeće gradske deponije komunalnog otpada „Uborak“ u naselju Vrapčići-Buđevci u Mostaru, Implementacija plana prilagođavanja regionalne deponije Uborak-Buđevci u Mostaru izgradnjom prečistača procjednih voda, zatvaranjem i sanacijom postojećih ploha I, II i III i izgradnjom novih sanitarnih ploha IV i V.
Ovaj projekt uključuje i podprojekte: Sanacija deponije Višnjik u Gradačcu i prilagođavanju regionalnom konceptu upravljanja otpadom, Sanacija i zatvaranje deponije komunalnog otpada u Kalesiji, Sanacija i prilagođavanje deponije regionalnom konceptu Medžre Vlaški do u Bosanskoj Krupi, te Sanacija deponije Kruškovača u Bihaću.
Federalno ministarstvo finansija zaduženo je da ovaj zaključak dostavi Ministarstvu finansija i trezora BiH radi provođenja dalje procedure.
Projekt ima za cilj pružanje usluga upravljanja čvrstim otpadom i institucionalnog kapaciteta u BiH, uz olakšavanje prelaska na cirkularnu ekonomiju u većoj mjeri. Nastavlja se na projekte koje je Svjetska banka ranije finansirala za unapređenje sistema upravljanja čvrstim otpadom i prevazilaženje dugotrajno prisutnih nedostataka. Projekt će također doprinijeti zaštiti okoliša i povećanju otpornosti na klimatske promjene, što postaje sve značajnije, zbog osjetljivosti BiH na prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim nepogodama, kao što su poplave, ekstremne vrućine i šumski požari. Procjenjuje se da će efektivno funkcioniranje sistema upravljanja čvrstim otpadom, kao javnog dobra biti od koristi za 1,2 miliona stanovnika, kroz čistiji okoliš, smanjenje rizika po zdravlje i bolje uslove života.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.