Naime, na magistralnom putu M-16 Bugojno Donji Vakuf u srijedu oko 18:00 sati dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su smrtno stradale tri mlade osobe, dok je jedna zadobila teške povrede.
Da tu nije kraj, jučer su dvije žene poginule u saobraćajnoj nesreći kod Višegrada, gdje je vozilo Renault Clio sletjelo u kanjon.
Nažalost broj saobraćajnih nesreća na cestama u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je veći, a tokom prošle godine na saobraćajnicama ove zemlje poginulo je preko 200 osoba, dok je 11.300 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne ozljede.
Ovi slučajevi su samo posljednji u nizu tragedija u kojima su mladi ljudski životi izgubljeni, a “crna statistika” stradalih na bh. cestama je, nažalost, sve veća.
Na ovu temu o uzrocima, mogućim rješenjima ali i drugim pitanjima za Bosnainfo govorio je Mirzet Sarajlić, diplomirani inženjer saobraćaja i sudski vještak.
“Ovdje govorimo o tri aspekta kada gledamo na ovaj problem. U pitanju su većinom mladi ljudi koji su tek stekli pravo na vozački ispit i mislim da treba prilagoditi sistem obuke izazovima u smislu ovih novih generacija koji drugačije razmišljaju od onih koji su kreirali planove i programe. Također treba ljudima pored saobraćajnih pravila više skrenuti pažnju na odgovornost prilikom učestvovanja u saobraćaju, tu mislim na obuzdavanje adrenalina i sličnih stvari i ovo se sve odnosi s aspekta kada je čovjek u pitanju”, kazao je Sarajlić na početku razgovora.
Pored ljudskog faktora tu je još aspekt obuke i infrastrukture, kao i njen uticaj na sigurnost u saobraćaju.
“Kada govorimo o aspektu obuke budućih vozača mislim da bi trebalo planove i programe obuke prilagoditi novijim generacijama, a ne prema ovim starijim gdje smo mi kao polaznici bili spremni da slušamo nastavu od 45 minuta, a to ove današnje generacije nisu. “S druge strane imamo infrastrukturu koja je neprijateljski nastrojena prema sudionicima u saobraćaju, pa čak i kada krše saobraćajna pravila ili kada se desi incident. Ona bi morala da bude prijateljski raspoložena prema vozačima koji pogriješe ili skrenu s ceste i to se zovu “pametne saobraćajnice”. To su saobraćajnice koje neće oduzimati živote, pa tako kao primjer postoje zaštitne ograde u Evropi koje su projektovane da se zaštite motociklisti od izlijetanja. Treba da se napravi sistem sa cestama na kojima će biti sigurno odvijanje saobraćaja”, kazao je Sarajlić.
Inženjer saobraćaja smatra da je brzina možda i njavažniji aspekt sigurnosti u saobraćaju kao i moguće rješenje.
“Treći aspekt i možda najvažniji se odnosi na brzinu, odnosno prilagođavanje istih uslovima na cesti. Mi danas imamo skoro na svakom koraku ograničenja 40-60 kilometara na sat i onda kada ljudi izađu na otvoreni put su željni malo brzine. Prilikom takvih situacija vozač ne vodi računa o sigurnosti. Ovdje bi bio akcenat da se brzine ipak malo prilagode i podignu na malo veći nivo, ali da u isto vrijeme se mora voditi računa o sigurnosti. To nisu mjere koje će se moći napraviti odmah ili za koji dan ( postaviti ležeći policajac, radar) I to su mjere privremenog karaktera, neka stoji radar na određenoj saobraćajnici pet ili deset godina kako bi se malo ubrzao saobraćaj i stekla rutina. Na kraju ovdje se zanemaruju potrebe vozača i ne možemo usporavati saobraćaj, jer gdje god se krene danas je gužva. Na kraju cilj bi bio da poslije deset godina možemo reći da na određenoj dionici nemamo više radara, ali da imamo umjesto 40 km/h, ograničenje 70 i steknutu rutinu i da je tu sigurno voziti”, zaključio je Sarajlić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.