Amir Purić, zastupnik iz Naše stranke koja nije podržala hitnu proceduru, poručio je da bi novo produženje rokova za finansijsku konsolidaciju predstavljalo nastavak politike odgađanja problema, bez ozbiljne analize rezultata koje je zakon dao u proteklih 12 godina.
Purić ističe da je prvobitni zakon donesen 2014. godine kao privremena mjera koja je trebala važiti do 2017. godine, ali da se njegovo važenje od tada kontinuirano produžava, iako podaci pokazuju da ciljevi zakona nisu ostvareni.
“Ne mogu podržati da 2026. godine ponovo produžavamo rokove za problem koji je trebao biti završen prije gotovo deset godina, a da pritom nemamo ozbiljnu analizu njegovih efekata. Nije normalno da privremena mjera postane trajno rješenje, posebno kada podaci pokazuju da dugovi nisu smanjeni nego su rasli”, rekao je Purić.
Podsjeća da su, prema informacijama koje je Vlada FBiH dostavila Parlamentu, dugovanja privrednih društava obuhvaćenih finansijskom konsolidacijom već u prvoj fazi provođenja zakona porasla za gotovo 37 miliona KM, dok su dugovi 14 društava u finansijskoj konsolidaciji po osnovu poreza od 2013. do kraja 2023. godine povećani sa oko 140 na više od 251 milion KM. Posebno ukazuje na primjere Agrokomerca i Aluminija Mostar.
“Agrokomerc iz Velike Kladuše odakle dolazim je ostao bez najvrjednijeg dijela svoje imovine, a dugovi su mu istovremeno rasli. Aluminij je za četiri godine konsolidacije sanirao tek milion od ukupno 393 miliona KM dugova obuhvaćenih konsolidacijom. Takvi rezultati pokazuju da ovakav model nije dao očekivane efekte ni za preduzeća, ni za radnike, ni za državu”, naglasio je.
Govoreći o novim izmjenama zakona, kojima se rudnicima omogućava prodaja neperspektivne imovine radi izmirenja dugovanja za doprinose, Purić postavlja pitanja zašto se isto rješenje ne predlaže i za druga privredna društva u finansijskoj konsolidaciji.
“Ako je prodaja neperspektivne imovine dobro rješenje za rudnike, zašto nije i za ostala preduzeća? Bojim se da je spašavanje rudnika iskorišteno kao opravdanje da se još jednom produži zakon čiji su ukupni efekti bili veoma loši”, rekao je.
Purić naglašava da prije bilo kakvog novog produženja Parlament mora dobiti jasne odgovore na ključna pitanja: koje su konkretne mjere finansijske konsolidacije provedene u svakom društvu, koja su preduzeća uspješno završila postupak i nastavila normalno poslovanje, koje aktivnosti su planirane do kraja 2029. godine i šta garantuje da se zakon tada neće ponovo produžavati. Također traži podatke o tome da li su društva poštovala zakonsku obavezu redovnog izmirivanja tekućih obaveza i je li Vlada ukidala postupke finansijske konsolidacije u slučajevima kada te obaveze nisu ispunjavane.
Purić od Vlade Federacije BiH traži da u roku od 60 dana Parlamentu dostavi sveobuhvatnu informaciju o provedbi Zakona o finansijskoj konsolidaciji za period 2014 – 2026, da Porezna uprava dostavi ažurirane podatke o dugovanjima svih društava u konsolidaciji, da se provedu nezavisne finansijske revizije i hitna revizija Ureda za reviziju institucija FBiH, te da se osiguraju sredstva za povezivanje radnog staža radnicima Agrokomerca koji ispunjavaju uslove za penzionisanje.
“Prije nego što ponovo produžimo rokove, moramo znati šta je urađeno, šta nije i ko za to snosi odgovornost. Parlament ne smije biti mjesto na kojem se svakih nekoliko godina samo formalno produžava rok za rješavanje istog problema”, zaključio je Purić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.