Naučnici upozoravaju da ovakvi toplotni valovi više nisu prolazna pojava, nego nova stvarnost. Koliko je Bosna i Hercegovina spremna za klimatske promjene i šta nas očekuje u narednim decenijama, u Novom danu za N1 govorio je profesor meteorologije i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković.
“Živimo klimatske promjene”
Na pitanje da li danas svjedočimo onome na šta su klimatolozi upozoravali godinama, Drešković odgovara da dileme više nema.
“Apsolutno ste u pravu. Praktički živimo klimatske promjene. Zvanični izvještaj Svjetske meteorološke organizacije govori da je svih jedanaest godina, od 2015. do 2025., postiglo apsolutne temperaturne rekorde”, rekao je Drešković.
Naglasio je da više nije riječ o povremenim oscilacijama, već o kontinuiranom rastu temperatura.
“Ne možemo više razmišljati da je ovo prolazna epizoda. Tih jedanaest godina pokazuje da su prognoze naučnika danas na djelu. Nažalost, nismo mnogo promijenili. Borba za energetsku neutralnost postoji, ali kulminacija negativnih efekata klimatskih promjena tek nas očekuje”, upozorio je.
Dodao je da se najkritičniji period očekuje tokom četrdesetih i pedesetih godina ovog stoljeća.
Požari, poplave i voda bit će najveći izazovi
Govoreći o rizicima koje donose klimatske promjene, Drešković je izdvojio tri ključna problema – požare, poplave i sve izraženiji nedostatak vode.
“Voda će biti ogroman problem, ne samo danas nego posebno u budućnosti. Opstat će one nacije koje budu u stanju da vodu prikupe kada je ima, a koriste je u vrijeme ekstremnih suša”, kazao je.
Istakao je da će istovremeno rasti i potreba za električnom energijom zbog sve češće upotrebe rashladnih uređaja.
“Bosna i Hercegovina je cijela u crvenoj zoni”
Komentarišući spremnost Bosne i Hercegovine na klimatske promjene, Drešković je upozorio da je cijela zemlja među područjima koja će biti posebno pogođena.
“Bosna i Hercegovina je cijela u toj crvenoj zoni. Iz godine u godinu imat ćemo vrlo dugotrajne periode suše i toplotnih valova, ali i kratkotrajne, intenzivne nepogode”, rekao je.
Dodao je da često spominjano “bježanje u planine” nije dugoročno rješenje.
“Ne možemo bježati u planine. Moramo se okretati adaptivnim rješenjima, prije svega energetskoj efikasnosti zgrada i tehnologijama koje će ublažiti posljedice klimatskih promjena.”
Upozorenje na energetsku sigurnost
Sve veći broj klima-uređaja, smatra Drešković, dodatno će opteretiti elektroenergetski sistem.
“Jedna realna bojazan jeste da vrlo brzo neće biti dovoljno dostupne energije. Kako temperature budu rasle, sve više ljudi koristit će klima-uređaje i bojim se da ćemo doći do tačke kada ćemo imati nestanke struje”, upozorio je.
Kao jedno od ključnih rješenja naveo je unapređenje energetske efikasnosti objekata, ali i očuvanje te skladištenje vodnih resursa.
“Pravimo betonske džungle”
Profesor Drešković smatra da Bosna i Hercegovina nije prilagodila urbanističko planiranje klimatskim promjenama.
“Mi danas svjedočimo da se formiraju takozvane betonske džungle. Prostorno i urbanističko planiranje kod nas praktički ne postoji. Gdje god postoji trava, to postaje meta za gradnju”, rekao je.
Posebno je upozorio na stanje u Sarajevu.
“Od Baščaršije do Stupa gotovo da više nemate zelenih površina. Ostale su vodozaštitne zone Sarajevskog polja i Bjelašnica. Bjelašnicu moramo očuvati jer bez nje ovaj grad i njegovi stanovnici neće opstati. To odgovorno tvrdim”, kazao je.
Profesor Dreković govorio je i o regulacionom planu Kvadrant C, koji obuhvata i zemljište Univerziteta u Sarajevu u zoni Prirodno-matematičkog fakulteta, te borbi koja traje dvije godine vodi borba kako bi se zaštitila univerzitetska imovina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.