Naime, prema novom modelu predloženih izmjena i dopuna Zakona o PIO FBiH koje bi se trebale usvojiti do kraja godine u Parlamentu FBiH, a početi primjenjivati od 1. januara naredne godine utvrđen je novi model rasta penzija.
Tako se 40 posto komponente za izračun povećanja penzija uzima drugi, nepovoljniji, dio po penzionere. U ovom slučaju to je nivo rasta potrošačkih cijena, odnosno inflacija.
Prema tom modelu penzije bi na osnovu aktuelnih podataka o inflaciji u okviru komponente 40 posto bile povećane za svega 1,8 posto.
Većina, prema novom modelu usklađivanja penzija odnosi se na “povoljniji” segment za penzionere, a u BIH, je to u ovom slučaju rast plata. Ta komponenta za usklađivanje penzija iznosi 60 posto u ukupnom obimu.
No, i taj dio je “nepovoljan” za penzionere jer je u posljednjim mjesecima došlo do pada prosječne plate, pa je ona tako u junu za 13 KM bila manja u odnosu na maj.
Istovremeno, kumulativno od početka 2025. godine prosječna plata je tako porasla za svega 31 KM.
Jedini, veći rast plate su zabilježile usljed povećanja minimalca sa kraja 2024. godine, pa je tako u januaru 2025. godine došlo do značajnijeg rasta prosječne plate.
No, taj trend se nije zadržao jer prosječne plate od tada slabo rastu, a u dva navrata su doživjele i pad.
A, dio povećanja minimalca sa 619 na 1.000 KM kada je i došlo do značajnijeg rasta prosječnih plata, bar u Federaciji BiH, kada su u pitanju penzioneri neće se ni osjetiti na usklađivanje penzije, jer bi prvo takvo što po novom modelu trebalo da se desi u januaru 2026, a podaci o osjetnom rastu prosječnih plata su sa prelaza 2024/2025.
Tako ukoliko rast plata do kraja godine ne bude osjetniji, penzioneri u FBiH, baš kao i u slučaju inflacije, ne mogu se nadati boljem životnom standardu bez obzira na povoljniji model usklađivanja penzija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.