Anketu, koja je bila dostupna u elektronskoj formi putem zvanične stranice Vlade Brčko distrikta BiH, kao i u štampanoj verziji kroz srednje škole Distrikta, ispunilo je ukupno 428 mladih osoba.
Istraživanje je obuhvatilo širok spektar tema koje utiču na kvalitet života mladih – od obrazovanja, zapošljavanja i stambenih uslova, do zdravstvene i socijalne zaštite, kulturnih i sportskih sadržaja, mobilnosti, informisanosti i građanskog angažmana.
Šefica Službe za mlade u Vladi Brčko distrikta BiH Dalila Miljević istakla je da rezultati istraživanja predstavljaju važan temelj za kreiranje budućih politika prema mladima. Cilj nam je bio da direktno od mladih čujemo koje probleme prepoznaju u svakodnevnom životu i šta smatraju prioritetima za svoj razvoj. Njihovi odgovori će biti osnova za definisanje konkretnih mjera u Strategiji za mlade koja treba da odgovori na stvarne potrebe ove populacije – rekla je Miljević.
Rezultati istraživanja ukazali su da su posebno osjetljive starosne grupe od 18 do 24 i od 25 do 29 godina, kada mladi donose ključne životne odluke vezane za obrazovanje, zapošljavanje, osamostaljivanje i ostanak u lokalnoj zajednici.
Posebnu pažnju privukli su podaci o položaju mladih žena na tržištu rada. Stopa zaposlenosti muškaraca iznosi 44,9 posto, dok je kod žena znatno niža i iznosi 25,4 posto. Istovremeno, stopa nezaposlenosti žena veća je od stope nezaposlenosti muškaraca, što ukazuje na dodatne prepreke sa kojima se mlade žene suočavaju prilikom zapošljavanja. Podaci jasno pokazuju da postoje određene razlike u mogućnostima zapošljavanja mladih muškaraca i žena. Upravo zato će pitanja ekonomskog osnaživanja mladih, razvoja kompetencija i stvaranja novih prilika za zapošljavanje biti među važnim segmentima buduće strategije – naglasila je Miljević.
Značajan dio istraživanja bio je posvećen obrazovanju. Mladi su kroz anketu ocjenjivali kvalitet nastave, stručnost nastavnog kadra, tehničku opremljenost obrazovnih ustanova i zastupljenost praktične nastave. Većina ispitanika formalno obrazovanje povezuje sa boljim mogućnostima za nastavak školovanja i zaposlenje, ali istovremeno ukazuje na potrebu za većim obimom praktične nastave i boljim usklađivanjem nastavnih sadržaja sa potrebama tržišta rada.
Prema riječima Miljević, istraživanje je pokazalo i značajan interes mladih za različite programe neformalnog obrazovanja, obuka i stručnog usavršavanja. Mladi žele dodatna znanja i vještine koje će im pomoći da budu konkurentniji na tržištu rada. Zato je važno jačati saradnju između obrazovnih institucija, privrede, javnog sektora i organizacija civilnog društva kako bi se stvorile kvalitetnije mogućnosti za njihovo usavršavanje – kazala je ona.
Istraživanje je obuhvatilo i pitanja građanskog aktivizma, učešća mladih u procesima donošenja odluka i njihovog povjerenja u institucije. Rezultati pokazuju da mladi rijetko učestvuju u javnim raspravama, građanskim inicijativama i radu lokalnih zajednica, te da često smatraju kako njihov glas nema dovoljno uticaja na donošenje odluka. Jedan od najvažnijih zadataka u narednom periodu biće stvaranje funkcionalnih mehanizama koji će omogućiti da mladi budu aktivni učesnici društvenih procesa. Potrebno je jačati omladinske organizacije, razvijati volonterizam i unaprijediti komunikaciju između institucija i mladih kako bi se njihovi stavovi i prijedlozi uvažavali u većoj mjeri – poručila je Miljević.
Nalazi istraživanja biće sastavni dio situacione analize i poslužiće kao osnova za izradu Strategije za mlade Brčko distrikta BiH 2027–2031. godine, dokumenta koji treba da definiše ključne pravce djelovanja i unaprijedi položaj mladih u lokalnoj zajednici.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.