Nakon izbora počeli su prvi razgovori, ali umjesto dogovora o većini, u prvi plan izlaze stari politički sporovi i novi zahtjevi. Hoće li se ponoviti 2010. ili 2018. godina i šta bi ovog puta moglo biti najveći kamen spoticanja?
Izbori su završeni, pregovori su počeli, ali do dogovora o novoj državnoj vlasti još je daleko. Dragan Čović razgovarao je s Nerminom Nikšićem, Bakirom Izetbegovićem, a potom i sa Miloradom Dodikom. Iz tih susreta jasno je da se prvo mora razriješiti pitanje partnera, a onda i uslova pod kojima bi nova većina mogla funkcionisati.
MILORAD DODIK, predsjednik SNSD-a
“Onog trenutka kad se konstituiše politička volja bošnjačkog naroda, u smislu ko je to. Ja ne ulazim u federalni nivo konstituisanja vlasti. To će Dragan sa partnerima. Ali zadržavam pravo da biram partnere na nivou Bosne i Herecgovine. Oni koji su se ogriješili o Republiku Srpsku sigurno tu ne mogu prići.”
DRAGAN ČOVIĆ, predsjednik HDZ-a BiH
“Morat ćemo sjesti i naći neko rješenje. Što se nas tiče, stalo nam je do toga ko je u tom kapacitetu bošnjačkog jer zajedno snama dijeli vlast.”
Zakon predviđa korake i rokove. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nakon konstituisanja Predstavničkog doma, predlaže mandatara u roku od 15 dana. Mandatar, potom, ima 35 dana da predloži ministre i zamjenike, dok je za okončanje procesa predviđen rok od 70 dana. Ali zakon ne znači i da se političari dogovaraju u tom roku. Za njegovo probijanje ne postoji automatski mehanizam koji bi ih natjerao da postignu sporazum.
DAVOR TRLIN, profesor ustavnog prava
“Nema sankcija, jednostavno nema sankcija. Zakon o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ne predviđa nikave pravne sankcije ili posljedice, niti raspuštanje niti prijevremene izbore, niti automatsku smjenu ako se rokovi prekorače.”
Zato je historija formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini mnogo duža od zakonske procedure. U posljednjih pet izbornih ciklusa, prije ovog, najduže se čekalo nakon izbora 2010. godine. Gotovo 500 dana prošlo je od izbora do formiranja Vijeća ministara. Brži dogovori postignuti su 2006., 2014. i 2022. godine, dok je nakon izbora 2018. za potvrdu nove državne vlasti trebalo više od godinu dana.
Iza dugog čekanja nisu bili administrativni problemi, nego politički sporovi. Nakon izbora 2010. godine partneri nisu mogli postići dogovor o raspodjeli hrvatskih pozicija. Sličan scenario uslijedio je nakon izbora 2018. godine. Tada je najveći problem bio odnos prema NATO-u i slanje Godišnjeg nacionalnog programa. SDA je insistirala na slanju dokumenta, dok je Dodik to odbijao. Izlaz je pronađen u dokumentu nazvanom “Program reformi Bosne i Hercegovine”, a Zoran Tegeltija potvrđen je za predsjedavajućeg Vijeća ministara u decembru 2019. godine.
A šta bi sada moglo zakočiti pregovore? Prvi sastanak HDZ i SNSD otvorio je karte.
AMRA VRABAC, novinarka
“Tako smo vidjeli listu želja kao što je preuziomanje Centralne banke Bosne i Hercegovine, promjene u CIK-u, promjene izbornog zakona. Čak i zakon o Ustavnom sudu BiH. Sve ono što se pokušavalo u ovom mandatu još uvijek aktuelne vlasti, očito je da će se nastaviti i u narednom mandatu.”
Za probosanske stranke bi odnos SNSD-a prema evropskom putu mogao biti jedan od ključnih problema. Tome treba dodati i da je neophodno formirati vlast na nivou Federacije.
ELMA KARIŠIK, politologinja
“Bez obzira na to šta će se dešavati na federalnom nivou, državna vlast se može formirati, doslovno, kada to Milorad Dodik i Dragan Čović hoće.”
GORAN DAKIĆ, novinar iz Banje Luke
“Poluge vlasti drži onaj ko kontroliše Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku sasvim je izvjesno da će to biti SNSD i HDZ. HDZ ima četiri delegata. Dodik je najavio da će SNSD sigurno imati četiri delegata, ali Dodik je najavio da će možda imati čak i petog. To znači da je apsolutna kontrola vlasti u njihovim rukama.”
Nema garancije da će se ponoviti 495 dana čekanja. Ali nema ni razloga da se vjeruje da će zakonskih 70 dana biti dovoljno. U sistemu u kojem nema automatske kazne za kašnjenje, vrijeme ostaje u rukama političkih lidera, a cijenu njihovog dogovaranja plaćaju institucije i građani. (BHRT)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.