Zahtjev je potpisao predsjednik HSP-a Nikola Raguž.
Zahtjev se temelji na, kako navode, višegodišnjem političkom djelovanju DF-a kojim se, prema njihovoj ocjeni, dovode u pitanje ustavna načela.
Prije svega se navodi načelo konstitutivnosti naroda, njihove kolektivne ravnopravnosti i legitimnog političkog predstavljanja u institucijama.
Pozivanje na odluke Ustavnog suda
HSP se u zahtjevu poziva na tri odluke Ustavnog suda BiH.
Prva je U-5/98, kojom je utvrđen princip konstitutivnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba na cijelom teritoriju zemlje i princip njihove kolektivne ravnopravnosti.
Uz nju se navode i odluke U-66/15, u vezi s pitanjem nacionalnog izjašnjavanja, te U-23/14, u vezi s obavezom poštovanja Ustava i odluka institucija.
U zahtjevu se navodi da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, te da ih moraju poštovati političke stranke, kandidati i institucije.
Kandidatura Slavena Kovačevića
Dio zahtjeva odnosi se na kandidaturu Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koju DF politički podržava.
HSP navodi da smatra problematičnim da se nacionalno izjašnjavanje u različitim postupcima koristi na način koji omogućava ostvarivanje političke koristi, a potom i kandidaturu za funkciju koja pripada pripadniku jednog od konstitutivnih naroda.
Traže od CIK-a da razmotri okolnosti te političke podrške i relevantnost odluke U-66/15.
Izborni slogan
Zahtjev se odnosi i na izborni slogan Demokratske fronte, koji glasi “Građanska, zemlja ljiljana”.
HSP navodi da ne osporava pravo stranke da zagovara političke i ustavne promjene.
Ističu, međutim, da se, kada se koncept građanske države zagovara istovremeno s osporavanjem konstitutivnosti naroda, postavlja pitanje je li riječ o pokušaju preoblikovanja ustavnog poretka izvan ustavnih procedura.
Traže da CIK slogan i političke poruke DF-a razmatra u kontekstu ukupnog djelovanja te stranke.
Devet tačaka zahtjeva
Zahtjev sadrži devet konkretnih traženja.
Među njima su detaljno preispitivanje ispunjava li DF zakonske uslove, ispitivanje političkog djelovanja te stranke u odnosu na Izborni zakon, te utvrđivanje postoje li zakonske smetnje za njeno učešće na izborima.
Traži se i da CIK, ako za pojedine mjere nije nadležan, predmet dostavi nadležnoj instituciji, te da HSP o rezultatima postupka bude pisano obaviješten.
“Ne tražimo zabranu zbog političkog mišljenja”
U zaključku zahtjeva HSP navodi da ne traži politički privilegij niti zabranu političkog djelovanja zbog nečijeg političkog mišljenja.
“Tražimo jednaku primjenu Ustava i zakona Bosne i Hercegovine na sve političke subjekte”, stoji u zahtjevu.
Navodi se i da, ako su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni narodi, njihova konstitutivnost nije stvar političke volje bilo koje stranke.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.