„Do sada je pronađeno skoro 80 posto nestalih osoba u cijeloj Bosni i Hercegovini. Više od 26.000 žrtava koje su ubijene i nestale u proteklom ratu pronađene su, ekshumirane, identificirane i posmrtni ostaci su predati njihovim porodicama kako bi bili ukopani.“
Istakla je da je zbog toga broj novih ekshumacija i identifikacija danas manji nego prethodnih godina, kada je u pojedinim periodima identificirano i više od hiljadu žrtava godišnje.
„Taj broj je sada znatno manji, ali je veliki broj žrtava pronađen. Istovremeno, još uvijek tragamo za ogromnim brojem nestalih, ne samo u Srebrenici nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još uvijek tražimo 7.566 žrtava, od toga više od hiljadu žrtava genocida.“
Drugi razlog je, kako je objasnila, to što su posmrtni ostaci određenog broja žrtava već identificirani, ali porodice još nisu spremne dati saglasnost za konačni ukop.
„Imamo posmrtne ostatke još nekoliko žrtava koji su identificirani od strane porodica i DNK metodom, međutim, oni još uvijek nisu spremni na taj konačan korak, na njihov ukop, da daju saglasnost za ukop.“
Naglasila je da je glavni razlog često nekompletnost pronađenih posmrtnih ostataka. „Jednostavno, jako je teško donijeti jednu takvu odluku ako ste pronašli samo jednu, dvije ili tri kosti, što mi apsolutno i potpuno razumijemo.“
Govoreći o današnjoj potrazi za nestalima, Fazlić je rekla da posao dodatno otežava nedostatak sredstava i činjenica da Institut direktno zavisi od budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
„Ne mogu se ni sjetiti kada je posljednji put budžet institucija usvojen na vrijeme. Samim time prisiljeni ste na privremeno finansiranje, zbog čega apsolutno nemate resurse za bilo kakve inovacije, da poboljšavate uvjete onih koji su na terenu, kojima su potrebna vozila i određena oprema, da ne govorimo o savremenim dronovima, georadarima i najnovijim tehnologijama koje bi zasigurno mogle pomoći da pronađemo naše žrtve.“
Navela je da je Institut tražio nabavku novih terenskih vozila, ali da takav zahtjev nije odobren. „Zatražite od Vijeća ministara i nadležnih kupovinu novih vozila, jer je to naprosto potrošna roba, da nabavite dva nova terenska vozila za naše ljude. Naprosto vam se odbije jedan takav zahtjev.“
Fazlić je upozorila da se budžet Instituta smanjuje iz godine u godinu, zbog čega se često oslanjaju na međunarodne partnere, komisije i donatore.
„Zaista je porazno da Bosna i Hercegovina, koja ima toliki broj nestalih, ima najlošije uvjete za jedan tako složen posao. U zemljama bivše Jugoslavije broj nestalih za kojima se još traga jeste 11.000. Sedamdeset posto od toga broja otpada samo na Bosnu i Hercegovinu.“
Dodala je da se informacije o lokacijama grobnica skrivaju i zbog straha od odmazde ili mogućih krivičnih sankcija. „U mnogim slučajevima, zbog straha od odmazde, odnosno zbog straha od podlijeganja nekim krivičnim sankcijama, skrivaju se te informacije, vrlo tendenciozno i vrlo namjerno.“
Na pitanje događa li se da pojedinci nakon mnogo godina ipak odluče otkriti lokacije grobnica, Fazlić je rekla da su takvi slučajevi izuzetno rijetki. „Nekoliko puta nam se to desilo za sve ove godine. Znam za dva konkretna slučaja. U jednom je čovjek na samrti dao informaciju o lokaciji grobnice, a u drugom je osoba dala informaciju jer je imala najstrašnije noćne more.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.