BiH

Bajramović: Izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji pomjeraju fokus sa javnog na privatni model

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara (BHK CIGRE) Zijad Bajramović ocijenio je da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ jasno pokazuje pomak od javnog prema privatnom modelu realizacije strateške energetske infrastrukture.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY
Ilustracija

-Time se otvara prostor za inostrani kapital, ali i povećava zavisnost od privatnog investitora. Pozitivno je što se naglašava obaveza obeštećenja privatnih vlasnika i poštivanje ekoloških standarda, dok je potencijalni rizik vezan za kontrolu nad investitorom i dugoročnu energetsku suverenost – izjavio je Bajramović za Fenu.

Naveo je da taj prijedlog zakona ima nekoliko ključnih ciljeva i efekata. Vlada Federacije BiH traži da se zakon razmatra po hitnom postupku, jer se radi o projektu od strateškog značaja za energetsku sigurnost i diverzifikaciju snabdijevanja gasom. Time se, kako je naveo Bajramović, ubrzava procedura i omogućava brža realizacija. Umjesto BH-Gasa, nosilac investicije postaje privatna kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo, u vlasništvu američke firme AAFS LLC.

Bajramović je dodao da je to značajna promjena jer uključuje stranog investitora i privatni kapital, čime se smanjuje teret na budžet Federacije BiH i domaćih kompanija. Briše se član zakona koji je predviđao finansiranje iz budžeta i državne garancije. Novi model se oslanja na privatni kapital i ugovorne odnose između Vlade Federacije BiH i investitora.

Gasovod se proglašava projektom od javnog i strateškog interesa. Investitor je oslobođen plaćanja naknade javnim institucijama, ali mora obeštetiti privatne vlasnike nekretnina. Uvodi se obaveza da se poštuju svi naknadno propisani uslovi zaštite okoliša, čime se osigurava da projekat bude usklađen sa ekološkim standardima. Parlament FBiH mora odobriti svaku promjenu vlasničke ili upravljačke kontrole nad investitorom (iznad 15 posto udjela), što je mehanizam zaštite od nekontrolisanih promjena u vlasničkoj strukturi – rekao je Bajramović.

Raniji pravac, kako je dodao, proširen je sa odvojcima za Grude, Donji Vakuf, Čapljinu, te Kladanj – Tuzla. Predloženi zakon treba usvojiti po hitnom postupku i što prije posebnim ugovorom regulisati prava i obaveze između Vlade Federacije BiH i AAFS-a. Predmetni ugovor se može zaključiti uz primjenu odredbi Zakona o koncesijama Federacije BiH. Time se ostavlja fleksibilnost da se projekt može realizovati kroz ugovor koji ima karakter koncesije, ali nije striktno propisano da mora biti koncesija u klasičnom smislu, čime se izbjegava dugotrajni koncesioni postupak. Također, pristupiti donošenju odluke i sklapanju sporazuma između Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH o tački interkonekcije, odnosno mjerno-regulacionoj stanici gdje se spajaju dva gasna sistema – jedan iz Bosne i Hercegovine i jedan iz Hrvatske – rekao je Bajramović.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu “Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” jedina je tačka dnevnog reda današnje vanredne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.