Prema ovim podacima, BiH će u naredne dvije i po decenije izgubiti dodatnih 18.2 odsto stanovništva.
Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja iz Banje Luke i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, Aleksandar Majić, podsjeća da niko u BiH ne zna koliko stanovništva napušta ovu zemlju, dok istovremeno trpimo posljedice negativnog prirodnog priraštaja, koji je posljedica i povećane smrtnosti tokom pandemije koronavirusa.
Pojašnjava da se Bugarska i Srbija suočavaju s mnogo većim uticajem negativnog prirodnog priraštaja nego migracija, dok je u Hrvatskoj obrnut slučaj.
“Kod nas se to ne može znati, jer ne znamo koliko stanovništva odlazi, ali sve projekcije ukazuju da će ovaj prostor izgubiti najviše stanovništva, da će ukupna depopulacija biti najveća upravo ovdje – Srbija, BiH, Hrvatska, Bugarska i Rumunija. Tome možemo dodati i otvaranje granica, viznu liberalizaciju i olakšavanja uvoza radne snage u visokorazvijene zemlje” kaže Majić.
Majić upozorava da planiranje bilo kakvih mjera koje bi ublažile porazne statističke podatke nije moguće bez novog popisa stanovništva.
“Da politika želi riješiti ovaj problem, obavio bi se popis. Sve države okruženja su u ovom popisnom krugu to uradile. Crna Gora je nešto dobila, ali je ukupna depopulacija u svim ostalim državama. Popisom stanovništva mogli bismo uporediti broj stanovnika s onim iz 2013. pa da onda vidimo gdje smo i kakve strategije sprovodimo” ističe Majić.
Dugoročnije procjene i scenariji koji možda izgledaju i nerealno predviđaju smjenu stanovništva na ovim prostorima, ali eksperti iz ove oblasti podsjećaju da u istoriji čovječanstva takve migracije nisu nepoznanica.
“Taj scenario slijedi u svim državama zapadnog Balkana, ali to je dug proces. Za to su potrebni vijekovi. Mi nemamo prirodnu obnovu, imamo intenzivne migracije, ali i priliv stanovnika, prije svega, iz azijskih zemalja” kaže Majić, prenosi “Avaz“.