Izvoz BiH u SAD je, podsjećanja radi, prošle godine iznosio 234,5 miliona KM, od čega čak 135 miliona KM otpada na naoružanje i srodne proizvode.
Amerika je uvela BiH carine od 35 odsto, zbog čega su se u poslovnoj zajednici u BiH i te kako zabrinuli, a onda odahnuli, kad je objavljeno da su one pauzirane. Ipak, nepuna tri mjeseca brzo prođu…
“Bolje su i tri mjeseca, nego ništa, ali ako carine budu uvedene nakon 90 dana, privrednici iz BiH će osjetiti posljedice. Značajan je izvoz za Ameriku, a posebno je značajan pošto izvozimo u EU, koja veliku količinu svoje robe izvozi u SAD. Tako da, imamo i direktne i indirektne posljedice. Ja se nadam da će u ovih 90 dana doći možda do nekih drugih planova Sjedinjenih Američkih Država, odnosno da će promijeniti planove koji se odnose na carine”, rekao je za “Nezavisne novine” Almin Mališević, sekretar Grupacije namjenske industrije u FBiH Privredne komore FBiH.
Na pitanje treba li BiH u međuvremenu da traži potencijalni plan B, odnosno alternativna tržišta za namjensku industriju, on odgovara potvrdno.
“U svakom slučaju, disperzija tržišta je uvijek dobra i privrednici traže svakako neka nova tržišta, tako da im država u tome može pomoći. Što više imate kupaca, odnosno tržišta, to je bolje i manji vam je rizik”, istakao je Mališević.
Podsjetimo, vrijednost izvoza namjenske industrije BiH je za deset godina povećana za vrtoglavih 400 odsto. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, kada su u pitanju, ukupno, oružje i municija, te njihovi dijelovi i pribor, kao i eksplozivi i pirotehnički proizvodi, izvoz je (prema svim zemljama svijeta gdje u koje smo ih izvozili) 2014. iznosio 112.125.766, a prošle godine je bio “težak” 561.501.223 KM.
Ekonomista Igor Gavran kaže da, uz sve pozitivne rezultate koje bh. namjenska industrija ostvaruje na inostranim tržištima, postoji i mnogo apsurdnih propusta i autodestrukcije uzrokovane političkim odlukama.
“Naime, iako barem u nekim segmentima imamo vlastitu proizvodnju oružja, municije i vojne opreme, vrlo često naše Oružane snage ili policijske službe na raznim nivoima takve iste proizvode nabavljaju iz uvoza. Recimo, imamo domaći pištolj vampir, koji proizvodi TRB Bratunac, i bilo bi normalno da svaki policajac u državi ima taj pištolj kao službeno oružje. Međutim, to nije slučaj. Imamo domaća laka oklopna vozila koja proizvodi ista kompanija, ali se svejedno u Federaciji BiH uvoze kanadska, negdje se spominju turska. Imamo i određenu početnu proizvodnju dronova, ali se opet i oni mahom uvoze, imamo vlastite automatske puške, ali opet i vojska i policija dobrim dijelom koriste uvozne”, kaže Gavran za “Nezavisne novine”.
Gavran pita – kako da uopšte ponudite stranom kupcu nešto što vaša vlastita vojska i policija ne koriste?
“Kako da adekvatno testirate proizvode bez korištenja u vlastitim jedinicama? Također, koliko god je lijepo vidjeti izvoz koji imamo, moramo raditi na razvoju većeg broja proizvoda, sami ili u kooperaciji s ranijim partnerima iz bivše zajedničke namjenske industrije SFRJ kao najlogičnijim izborom, jer smo nekada zajedno razvijali i proizvodili vrhunske proizvode poput tenka M-84, a naravno, dobrodošla je saradnja i sa drugim stranim kompanijama, ali samo ako osigurava da naša industrija profitira u smislu preuzimanja napredne tehnologije i širenja lepeze proizvoda, a ne da samo nekoga snabdijevamo komponentama koje nosu gotov proizvod”, poručuje Gavran.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, naš ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.
“BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije, koja čini više od 60 odsto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza odnosi se na prehrambenu i drvnu industriju”, kažu iz STK BiH za “Nezavisne novine”.