“Rekla bih da ima reditelja koji itekako prate svjetsku dramsku literaturu, a također i predstave“, kazala je glumica i režiserka Hasija Borić.
“Mislim da ne bih pogriješio kada bih rekao da živimo u vremenu jako dobre teatarske produkcije, prije svega izuzetnih umjetnika, vrhunskih glumaca i glumica, jako zanimljivih reditelja, a to je ono što će karakterizirati ovo vrijeme u nekoj budućnosti“, ističe Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS.
Bosanskohercegovačka pozorišna umjetnost kao refleksija društva u kojem živimo raznolika je i dinamična. Sve veći broj premijera različitog žanra vratio je publiku u domaća pozorišta.
“Došlo je do povećanog produkcionog obima, a to me posebno raduje. Jedan veći broj produkcija je u raznim bh. pozorištima što ne mora nužno značiti kvalitet, ali sasvim je sigurno da će u tom kontinuitetu doći do puno više dobrih predstava“, smatra režiser Dino Mustafić.
Za dobre predstave potrebno je i više novca. Naša pozorišta rijetko mogu ugostiti umjetnike svjetske klase, jer ih jednostavno ne mogu platiti.
“Ozbiljne države ulažu u svoju kulturu i u svoja pozorišta. Mi konstantno imamo potrebu da pravdamo javnosti svaki budžet koji potrošimo i da nas pitaju zbog čega neke predstave koštaju koliko koštaju. Ako imate 20 glumaca na sceni to je onda 20 pari cipela, samo toliko“, poručila je Vedrana Božinović, direktorica Drame NP Sarajevo.
Bez obzira na finansijska ograničenja i evidentan tehnički zaostatak, bosanskohercegovačke predstave su izuzetno dobre, najviše zahvaljujuči izuzetnoj kreativnosti pozorišnih profesionalaca, piše BHRT.