Bliski istok trenutno gori, a strahovi od moguće eskalacije sukoba su sve veći, posebno između Izraela i Irana, ne uzimajući trenutni rat Izraela i Hamasa u Gazi. Ovi strahovi su jutros dobili potvrdu u vidu izraelskog napada na Iran.
Naime, izraelske rakete pogodile su jutros lokaciju u Iranu javili su američki mediji CNN i ABC News, pozivajući se na američkog dužnosnika, dok je iranska novinska agencija Fars, izvještavajući o eksploziji, navela da je aktiviran sistem protivzračne odbrane u gradu Isfahanu. Izrael do ovog momenta još uvijek nije preuzeo odgovornost za napad.
Ovaj odgovor je došao nakon što je Iran tokom proteklog vikenda lansirao stotine dronova i raketa uzvraćajući na izraelski napad na njegov konzulat gdje je ubijeno više vojnih generala Irana.
Kako je napad Irana uticao na Izrael
Većina dronova i raketa srušena je prije nego što je stigla do izraelskog teritorija. Radilo se o napadu bez presedana jer je to bio prvi napad na Izrael u historiji izveden s iranskog teritorija.
Iran je jučer u Vijeću sigurnosti UN-a rekao da se Izrael mora prisiliti da prekine sve vojne napade na njihove interese, dok je glavni tajnik UN-a upozorio da se Bliski istok nalazi u trenutku “najveće opasnosti”.
Kako je subotnji udar Irana uticao na Izrael i njene saveznike, šta možemo očekivati nakon izraelskog odgovora na napad Irana i trebamo li se plašiti trećeg svjetskog rata. Na ova pitanja i mnoga druga za Bosnainfo portal govorio je vojni analitičar Antonio Prlenda.
Na početku našeg razgovora odmah smo se dotakli napada Izraela na iranski grad Isfahan koji se dogodio rano jutros.
“Za svjetski mir nije dobro što se Izrael nije uzdržao od dalje reakcije, ali je dobro što je ta akcija u Iranu bila ipak dozirana i ograničena, više kao odgovor na štetu koju je iranski udar raketama i dronovima učinio na izraelsku vojnu bazu Nevatim, gdje su izraelu bazirani najmoderniji borbeni avioni F-35. U ovome trenutku Izrael nije preuzeo odgovornost za taj ograničeni napad, što jest pokazatelj da ni on ne želi sveopći rat. Već neko vrijeme se nalazimo u realnoj opasnosti od izbijanja 3. svjetskog rata. Svjetski ratovi počinjali su i zbog manjih stvari, a ovom eskalacijom se stanje dalje pogoršalo. Jako je važno što iza zavjese radi svjetska diplomacija, a dobro je što je prva reakcija iranskih dužnosnika takva da ne pokazuju volju za daljom eskalacijom i osvetom, kazao je Prlenda.
Pitali smo našeg sagovornika kako je subotnji udar Irana uticao na Izrael i njene saveznike i šta je postignuto sa ovim napadom?
“Iran je osjećao da mora nekako uzvratiti na izraelski udar na iranski konzulat u Siriji i pogibiju važnih generala. Iran ne želi otvoreni sukob, ali je morao nekako reagirati da ne bi ispao preslab pred domaćom i svjetskom javnošću. SAD-u i zapadnim saveznicima jako je važno da se sukob na Bliskom istoku ne širi i da ostane fokus svijeta na obrani od ruske agresije u Ukrajini. S druge strane, izraelski premijer Natanyahu ima već odavno stav kao da ide na sve ili ništa, u sukobu s Palestincima, i sve je kompliciraniji odnos Izraela i SAD-a. Izrael nikad ne zaboravlja štetu koja mu je nanesena, a vidimo da ipak nije dugo čekao s odgovorom protiv Irana. Izvještaji govore da je napadnuta i iranska zrakoplovna baza Isfahan, gdje je smještena većina preostalih lovaca-presretača F-14, s koliko toliko ispravnim dalekometnim raketama zrak-zrak Phoenix”. Treba napomenuti da se u blizini grada Isfahana nalaze objekti iranskog nuklearnog programa, kazao je Prlenda
Poznato je da su neke od islamskih zemalja (Jordan, Saudijska Arabija) direktno i indirektno pomogle Izraelu i njenim saveznicima u odbijanju subotnjeg iranskog napada. Naš sagovornik smatra da se tu radi o interesima i da Iran ne pokazuje volju za daljom eskalacijom.
“Osnov međunarodnih odnosa je interes, prije svega ekonomski i trgovinski, te je važno i pitanje dostupnosti prirodnih resursa. Pitanje različitosti vjere i religije nije u prvom planu, jer nismo više u Srednjem vijeku. SAD i zapadni saveznici dugo su prisutni u ovim zemljama i to ima svoju težinu. Iran ne pokazuje volju za daljom eskalacijom, oprezan je s drugim arapskim zemljama, a ne želi ni sukob. Barem ne u ovome trenutku. Jer još nema dovoljnu vojnu snagu da dobije više koristi nego štete”, istakao je Prlenda.
Nismo mogli, a da se ne dotaknemo uloge svjetskih sila na Bliskom istoku koje su prisutne kroz razne sukobe već decenijama (SAD, Rusija, Kina, Velik Britanija), kao i njihove interese u svemu ovome.
“Svjetski ratovi počinju, kada se interesi velikih izmiješaju i sukobe, na više mjesta. Ako bi se rat u Gazi proširio na otvoreni sukob Izraela i Irana, još bi se blokirali trgovačke pomorske rute u Crvenome moru, što bi dalje bilo katastrofalno za svjetsku ekonomiju. Rusija bi dobila dodatni zamah u Ukrajini, a Kina bi u svoj toj gužvi možda vidjela šansu da konačno napadne Tajvan, čiji teritorij smatra svojim. Još neki zamrznuti sukobi po svijetu lako bi se mogli rasplamsati, a ne bi bilo nimalo prijatno ni kod nas u regiji zapadnog Balkana. Niti jednoj svjetskoj sili to ne bi bilo lako obuzdati. Stoga je važan sadašnji trenutak, da se učini maksimum koji se može učiniti, kako ne bi došlo do dalje eskalacije”, kazao je Prlenda.
Treći svjetski rat
Kako je došlo do eskalacije sukoba na Bliskom istoku, tako su medijski stupci punili naslove o velikom ratu, pa čak i nuklearnom sukobu. Za Izrael se pretpostavlja da posjeduje nuklearno oružje, ali da zbog službene politike nikada nije zvanično potvrđeno, dok je Iran pokušavao da razvije isto godinama unazad.
“Zapadni svijet je puno vremena i sredstava utrošio na kontrolu iranskog nuklearnog programa, kako političkim, tako i vojnim, ali i praktičnim sredstvima, poput međunarodnih inspekcija. Da Iran već ima nuklearnu bombu on bi već bio puno slobodniji i u međunarodnim odnosima, a diplomatska bura bila bi još veća. Kako god bilo, nuklearna sredstva još uvijek su na svim stranama zadnja opcija. Pitanje je što bi se dogodilo, ako bi ipak izbio 3. svjetski rat”, kazao je Prlenda
Mnogi svjetski analitičari i mediji posljednjih dana spominju treći svjetski rat. Pitali smo našeg sagovornika koliko je to realna opcija i imamo li stvarno razlog za brigu?
“Razloga za brigu ima, jer smo kao rijetko kada bili ovako blizu svjetskome ratu. SAD-u kao najjačoj demokratskoj sili svijeta sve je teže upravljati sukobima i krizama. Posebno je osjetljiv sadašnji trenutak, kada se nalazimo u godini američkih izbora. Američki Predsjednik Biden je star i očigledno nije u najboljoj životnoj formi i njegovoj administraciji to predstavlja veliki pritisak i izazov, jer će svaku slabost iskoristiti sebični poslovni ekstremist Trump. Dobije li Trump ipak ovogodišnje američke izbore, vrlo je neizvjesno kako će slika svijeta dalje izgledati, iako je i ova sadašnja, vidimo, vrlo turobna, zaključio je Prlenda.