Tko ne poznaje Dnevnik Anne Frank, ovaj potresni zapis, potresno svjedočanstvo o strahotama Drugog svjetskog rata? O holokaustu, pogromu nad Židovima, uništenom djetinjstvu u Drugom svjetskom ratu. Zahvaljujući dvoje pulskih povjesničara, ovo poglavlje povijesti sada je zaokruženo pričom Anice Kovačič, javlja RTV Slovenija.
Anica Kovačič rođena je kao Anica Mislej 28. marta 1923. u Velikom Polju kraj Sežane. Zaživjela je u mračnim vremenima, kada je fašizam harao Primorskim krajem. Djevojčica Anica rođena je u osviještenoj obitelji. Vrlo mlada sudjelovala je u pokretu otpora, spasivši brata iz fašističkog zatvora u Trstu, a kasnije se pridružila partizanima. Bila je kurirka. Kako je zapisala u svojoj kratkoj biografiji, upala je u njemačku zasjedu. “Nijemci su me odveli u zatvor u Gorici”, a već sutradan u logor Bergen-Belsen”.
Dugo se nitko nije znao za njezinu vezu s Anne Frank, sve dok priče nisu otkrili pulski profesori povijesti Igor Jovanovič i Igor Šaponja koji su prikupljali svjedočanstva preživjelih holokausta iz Istre. Profesor Igor Jovanović pripovijeda: “Bilo je to 2006. godine kada smo s kolegom Igorom Šaponjom u Montiču posjetili gospođu Rinu Smajila, koja je preživjela logor Bergen-Belsen. Pokazala nam je novine iz 1965. godine. Novice v srednje, tako su se zvale zagrebačke novine koje su odavno prestale izlaziti. Pitala nas je možemo li pronaći ženu na fotografiji s kojom je bila u logoru. Naslov članka je bio Poznavala sam Anne Frank, a podnaslov Jedina Jugoslavenka koja je poznavala Anne Frank.”
Iz novinskog teksta nisu saznali puno, samo ime i prezime – Anica Kovačič. Živjela je u Idriji pri Bači na Tolminskom i bila zaposlena u tvornici Metal Flex. Nakon raspitivanja među mještanima pulsku povjesničarku Anicu Kovačič pronašli su u domu za umirovljenike u Tolminu. “Iako je bila u jeseni života, sa svojih 80 godina, bila je vedra i vrlo prijatna žena”, kaže Igor Jovanović. I spremno je pričala o životu u logoru i prijateljstvu s Anne Frank.Bio je kraj januara 1945. kada je Anica Kovačič, tada Mislej, dovedena u logor Bergen-Belsen. Dodijeljena je u kolibu tik uz krematorij. Cijelo je vrijeme gledala kako ljude vode u smrt. Jednog je dana uz bodljikavu žicu ugledala djevojčicu. Ovako je taj susret opisala Anica Kovačič: “Tamo uz ogradu vidjela sam malu djevojčicu kako strašno plače. Bila je potpuno sama. Majka i sestra su joj umrle, otac je bio u drugom logoru i nije znala kako mu je. Cijelo vrijeme je plakala. Privijala sam je uz sebe i tješila. Govorila sam joj da ne plače. Sprijateljile smo se i svaki dan sretale uz bodljikavu žicu.”
Komunicirali su na mješavini jezika. Anne Frank govorila je nizozemski i njemački. No, budući da je prvo bila u logoru Auschwitz, a zatim u Bergen-Belsenu, naučila je i poljski i češki od svojih suzatočenica. Slavenski jezici su nekako slični i tako su se Ana i Anica razumjele. Anica je znala da je Ana jako bolesna, da je na izmaku snage i da je izgubila nadu. O posljednjim danima života Anne Frank ispričala je pulskim povjesničarima Igoru Jovanoviću i Igoru Šaponji: “Znala sam da je jako bolesna. Rekla je da neće izdržati. Zagrlila sam je i rekla da se strpi, da izdrži. Da ne umre. Ali ona je rekla da neće izdržati. Držala sam je za ruke. I onda je umrla.”
Anne Frank umrla je na pragu slobode. Anica Kovačič, tek koju godinu starija od Anne Frank, preživjela je logor Bergen-Belsen, vratila se u rodni grad, udala, zaposlila i živjela. Sjećanja na užase, gomile tijela u logoru i prijateljstvo s Anne Frank nije dijelila do poznih godina.Anica Kovačič je za Dnevnik Anne Frank saznala nakon što je objavljen. Bila je ponosna i zadovoljna što je sićušna djevojčica s kojom je dijelila bijede smrtonosnog nacističkog logora iza sebe ostavila tako veliku ostavštinu. Književna povjesničarka i profesorica Milena Mileva Blažić smatra da Anica Kovačič, slovenska prijateljica Anne Frank, također zaslužuje mjesto u književnoj povijesti. Zanemarenim prijateljstvima bavi se posljednje dvije godine: “Nakon Drugog svjetskog rata izašla je knjiga o prijateljima Anne Frank. Spominju se 42 osobe koje su neposredno ili posredno poznavale Anne Frank. Anica Kovačič se u ovoj knjizi ne spominje. Kolege iz Pule su mi ljubazno ustupili svu dokumentaciju, ja sam prepisao svjedočanstvo Anice Kovačič i napisao znanstveni članak. Poslao sam ga svim relevantnim institucijama. Ovo je moj literarni i etička dužnost, kao i dužno poštovanje prema Anici Kovačič, koja svoju priču nije ispričala, također sam poslao članak sa svim prikupljenim dokumentima u Kuću Ane Frank.“
I njezino ime treba dodati u knjigu o prijateljima Anne Frank. Profesorica Milena Mileva Blažić uvjerena je da Dnevnik Anne Frank trebamo vratiti u nastavne programe naših škola.
Anne Frank se nadala boljem svijetu, Anica Kovačič ga je doživjela. A u kakvom mi svijetu danas živimo? Možda na to pitanje odgovara misao koju je napisala Anne Frank: “Kako je divno što nitko od nas ne mora čekati niti jedan dan da počne poboljšavati svijet danas.”