Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čestitala je u objavi na X platformi ovim dvjema zemljama na otvaranju pristupnih pregovora.
“Ovo je jako dobra vijest za građane Ukrajine, Moldavije i cijele Europske unije. Put koji je pred nama bit će izazovan, ali pun prilika”, objavila je.
Kako piše CNN, dvije su nacije prvi put podnijele zahtjev za pridruživanje EU 2022., nedugo nakon što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu. Iako je blok u velikoj mjeri podržavao Ukrajinu i poslao preko 100 milijardi dolara, prema podacima EU, put ka pridruživanju EU za obje zemlje neće biti nimalo gladak.
“Historijski trenutak”: EU danas otvara pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom
Mađarska, glavni saveznik Rusije unutar EU, odugovlači s nizom pitanja koja se tiču Ukrajine, uključujući vojnu i financijsku pomoć. U decembru prošle godine, mađarski premijer Viktor Orban rekao je da će blokirati pokušaj Kijeva da započne pregovore o pridruživanju. Na kraju je odustao od svojih primjedbi, međutim, Orban će i dalje imati dosta prilika frustrirati Ukrajinu.
Put do članstva u EU zahtijeva od kandidata da ispuni niz kriterija prije ulaska u detaljna poglavlja pregovora – poznata kao poglavlja pravne stečevine – koja pokrivaju niz pitanja, od ekonomskih standarda do vladavine prava. Ukupno je 35 poglavlja, a oko svih moraju dogovoriti sve pregovaračke strane, uključujući 27 članica EU. Očekuje se da će proces otvaranja, pregovora i zatvaranja svih 35 poglavlja trajati više od decenije i za Moldaviju i za Ukrajinu.
Nadalje, niti jedna država još nije ispunila kriterije da uopće dođe do ove faze pregovora. Ispunjavanje kriterija posebno je komplicirano za Ukrajinu, jer je praktički nemoguće ispuniti potrebne standarde dok je pod invazijom i u ratu.
I Moldavija ima domaćih poteškoća, sa samoproglašenom moldavskom neovisnom državom Pridnjestrovljem koja traži savezništvo s Rusijom, dok se ostatak zemlje okreće Europi. Pridnjestrovlje je međunarodno još uvijek priznato kao dio Moldavije, ali nije nevjerojatno da će neki to vidjeti kao razlog zbog kojeg se zemlja ne može pridružiti EU dok to pitanje nije riješeno.
Ukrajina i Moldavija otvaraju pregovore sa EU, BiH “ispala” iz grupe: “Ako ih građani ne zaustave, odvest će zemlju u propast”
Na stranu praktične i tehničke negacije, postoji i politička dimenzija ovoga koja će vjerovatno zakomplicirati negacije. Proširenje bloka na istok Europe imat će posljedice na ostale članice EU. Vjerovatno će i Ukrajina i Moldavija biti neto primatelji EU budžeta. To otežava prodaju za sve postojeće zemlje EU, jer će njihova potrošnja porasti, a njihov ukupni udio u budžetu opasti.
Također će biti implikacija za industriju. Ukrajina je, naprimjer, već imala problema s europskim partnerima zbog svoje poljoprivredne industrije. Poljska, jedna od najdosljednijih zemalja koje podržavaju Ukrajinu u njezinim ratnim naporima, privremeno je zabranila Ukrajini izvoz žitarica u zemlju jer je to štetilo poljskim poljoprivrednicima. Spor je eskalirao, a Poljska je obustavila svoju vojnu podršku Ukrajini.
Možda još važnije, prihvaćanje Ukrajine i Moldavije u blok značilo bi dodavanje oko 40 miliona novih građana EU iz istočne Europe. To znači davanje slobode kretanja unutar bloka mnogim ljudima koji bi željeli pobjeći iz onoga što je nedavno bilo ratna zona.
To bi također pomaknulo ravnotežu snaga unutar EU dalje na istok. Iako ne postoje stroga pravila o tome koje se zemlje članice slažu po kojim pitanjima, općenito je razumno reći da istočne zemlje imaju različita politička stajališta od zemalja južne i zapadne Europe.
To bi moglo značiti da će neke postojeće države članice EU usporiti i osujetiti proces ako se ne uvedu određene mjere zaštite koje štite njihove vlastite privilegirane pozicije unutar bloka.
Početak pregovora veliki je trenutak za one koji se nadaju pridruživanju bloku jer se mogu još više udaljiti od ruskog utjecaja. Ali u stvarnosti, ovi uvodni pregovori uglavnom su simbolični i još je dug put prije nego što bilo koja od zemalja postane punopravna članica.