Predstojeća konklava, koja će okupiti kardinale iz cijelog svijeta pod Mikelanđelovim “Posljednjim sudom” u Sikstinskoj kapeli, neće biti samo izbor novog poglavara. To će biti sukob dvije vizije: nastavak reformi započetih od strane pape iz Argentine ili povratak Crkve na konzervativniji put.
Mala, ali snažna opozicija Franjinoj struji
Prvi papa s Globalnog juga značajno je promijenio sastav Kardinalskog zbora, tijela zaduženog za izbor pape. Umjesto da poštuje nepisano pravilo po kojem biskupi ključnih evropskih i američkih biskupija automatski postaju kardinali, Franjo je crvene kape dodijelio i zemljama poput Tonge, Mjanmara, Mongolije, Srednjoafričke Republike i Haitija.
Tako je Kardinalski zbor učinio raznovrsnijim, a većina kardinala koje je imenovao podržava njegovu viziju, navodi CNN.
Ipak, u Vatikanu djeluje mala, ali organizovana i uticajna grupa koja želi poništiti mnoge Franjine odluke. Najviše ih je smetala njegova otvorenost prema pričesti za razvedene i ponovo vjenčane, prihvatanje LGBTQ+ vjernika i oštra kritika konzervativnih katolika koji, kako je govorio, žele vratiti Crkvu „unazad“.
Novi papa – novi pravac
Ovi krugovi posebno su zabrinuti zbog Franjinih reformi koje uključuju veću ulogu žena u Crkvi, potencijalno čak kao đakonice, te uključivanje laika u donošenje odluka. Ove promjene razmatrane su kroz Sinodu biskupa, a proces reformi planiran je do 2028. godine.
Iako samo kardinali mlađi od 80 godina glasaju, stariji i penzionisani kardinali imaju značajnu ulogu u neformalnim konsultacijama prije konklave. Mnogi od njih nisu Franjini saveznici i mogli bi pokušati usmjeriti razgovore ka konzervativnijem pristupu.
Među ključnim figurama koje bi mogle uticati na izbor su američki kardinal Blejz Kupič, penzionisani indijski kardinal Osvald Grahijas, bivši papinski nuncij u SAD-u Kristof Pjer, Britanac Artur Roš i iskusni honduraški kardinal Oskar Rodrigez Maradiaga.
U igri su takođe Kanađanin Mark Uele, Ganac Piter Turkson i njujorški kardinal Timoti Dolan. Kritike često stižu i od penzionisanog kardinala Džozefa Zena iz Hong Konga, koji se godinama protivio Franjinoj politici prema Kini.
Raskol unutar Crkve
Tokom Franjinog pontifikata došlo je do javnih sukoba među kardinalima. Grupa ih je javno kritikovala zbog odluka o sakramentima za razvedene, a anonimni memorandumi „Demos“ i „Demos II“ tvrdili su da je Franjo upravljao Crkvom autokratski.
Prvi memorandum kasnije je otkriven kao djelo kardinala Džordža Pela, ključne figure konzervativnog otpora, koji je preminuo 2023. godine, ostavljajući prazninu u vođstvu tog tabora.
Nadolazeća konklava neće se odvijati samo iza zatvorenih vrata – značajnu ulogu igraju društvene mreže i digitalne kampanje. U SAD-u je 2024. pokrenuta stranica „The College of Cardinals Report“ s detaljnim prikazom stavova kardinala o istospolnim zajednicama, ređenju žena i vatikansko-kineskim odnosima. Grupa „The Red Hat Report“ pokušala je prikupiti preko milion dolara za dosjee o papabilima, tvrdeći da bi njihova analiza spriječila izbor Franje da je postojala u to vrijeme.
Mogu li se zaustaviti reforme?
Neki afrički i istočnoevropski biskupi već se protive blagoslovima za istospolne parove i mogli bi glasati kao blok. Razlike u jeziku i porijeklu među kardinalima mogle bi otežati saradnju, što daje prednost kandidatima koji su već okupili podršku.
Neki vjernici i kardinali možda žele papu koji će nastaviti reforme, ali s manje „iznenađenja“ i medijske pažnje. Ipak, reforme su pokrenute, i pitanje je može li ih bilo šta zaustaviti, osim možda samog novog pape.
Buduća konklava održat će se pod teretom historije, podjela, reformi i otpora. Ko god bude izabran, nosit će Franjino naslijeđe i očekivanja više od milijarde katolika. Hoće li ih ispuniti ili promijeniti pravac, pokazat će vrijeme.