Svijet

Analitičari upozoravaju na mogućnost sveopšteg rata između Izraela i Hezbollaha

Redovni oblaci dima od presretnutih raketa iznad sjevernog Izraela i požari od zračnih napada u južnom Libanonu su znakovi da bi rat u Gazi mogao da se proširi u širi sukob, što analitičari smatraju rizikom za obje strane, piše Reuters.

Izrael Liban granica rakete
FOTO: EPA-EFE/ATEF SAFADI
Arhiva/ Izraelsko-libanska granica

Oštre prijetnje u srijedu od Sayyeda Hassana Nasrallaha, vođe Hezbollah, da nigdje u Izraelu ne bi bilo sigurno u slučaju rata, te da bi čak i Kipar i drugi dijelovi Mediterana bili u opasnosti, bile su najnoviji verbalni napad u retoričkom okršaju između obje strane.

Hezbollah je počeo ispaljivati rakete prema Izraelu u solidarnosti sa svojim palestinskim saveznikom Hamasom od izbijanja rata u Gazi u oktobru, prisiljavajući desetine hiljada ljudi da napuste domove u Izraelu, gdje raste politički pritisak za oštriji odgovor.

Desetine hiljada Libanaca također je napustilo svoje domove nakon izraelskih napada u južnom Libanonu.

Zabrinut zbog rizika potpunog rata koji bi mogao da se proširi po regionu, predsjednik SAD-a Joe Biden poslao je svog specijalnog izaslanika Amosa Hochsteina da krene u novu diplomatsku misiju ove sedmice, a državni sekretar Antony Blinken je rekao izraelskim zvaničnicima da izbjegavaju dalju eskalaciju.

U četvrtak su izraelski avioni pogodili mete na južnom Libanonu i ubili borca Hezbollaha kojeg su identificirali kao komandanta operacija grupe u području Jouaiyya.

Hezbollah je potvrdio njegovo ubistvo, ali ga nije identificirao kao komandanta. Nakon kratke pauze tokom praznika, Hezbollah je ispalio desetine raketa prema Izraelu.

“Nijedna od opcija nije dobra, ali veliko pitanje je, koliko Izrael može podnijeti ovaj napad?” rekla je Orna Mizrahi, bivša zvaničnica Nacionalnog savjeta za sigurnost Izraela.

“Mislim da većina vlade zaista ne želi započeti rat, ali moguće je da idemo u tom smjeru“, dodala je.

U Libanu su Nasrallahove izjave ostavile mnoge u strahu od šireg rata. Ali neki diplomati i analitičari rekli su da su njegove prijetnje pokušaj da se usklade sa eskalirajućom retorikom Izraela.

“Meni ovo sada djeluje kao dio strategije odvraćanja“, rekao je Hubert Faustmann, politički analitičar i profesor historije i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Nikoziji.

Pročitajte još

“Postoji velika opasnost da Izrael eskalira konfrontaciju sa Hezbollahom i da dođe do sveopšteg, potpunog rata, što mislim da Hezbollah ne želi“, dodao je, ističući da Hezbollah demonstrira šta “može učiniti” ako bi do toga došlo.

Vojne sposobnosti

Kako piše Reuters, Hezbollah je naznačio da ne traži širi sukob, iako je postepeno pojačavao svoje arsenal oružja.

Iako Izrael ima najmoćniju vojsku na Bliskom istoku, Hezbollah ima hiljade boraca, mnoge sa iskustvom iz sirijskog građanskog rata, i arsenal desetina hiljada raketa sposobnih za pogodak u gradovima širom Izraela.

Također ima veliki broj dronova, od kojih je jedan izgleda izvršio produžen let iznad lučkog grada Haife ove sedmice, što naglašava potencijalnu prijetnju ključnoj ekonomskoj infrastrukturi, uključujući energetske sisteme.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je da će Izrael “pretvoriti Beirut u Gazu” u slučaju rata. Ali šira eskalacija također bi mogla nadmašiti čuveni izraelski raketni odbrambeni sistem Iron Dome koji je do sada presreo većinu stotina raketa koje je ispalio Hezbollah.

“Imam osjećaj da Hezbollah osjeća da ima neki uticaj nad Izraelcima, jer eskaliranje rata – koliko god štete moglo učiniti u Libanu i Siriji – izazvalo bi teror u Izraelu“, rekao je Seth G. Jones, analitičar u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

“Bilo bi izuzetno teško za izraelske protivvazdušne odbrane da se suoče sa širokim arsenalom raketa koje dolaze sa sjevera. To bi bio ogroman problem“, dodao je.

Operativne naredbe

Sedmicama su izraelski komandanti održavali vježbe i procjene u pripremi za ono što vojska naziva “stvarnost u kojoj ćemo morati voditi borbu na drugačijoj skali na sjeveru“.

U međuvremenu se nastavljaju borbe u Gazi, a izraelski zvaničnici su procijenili da kraj glavne faze borbe dolazi za nekoliko sedmica.

Mnoge jedinice trebaju odmor i obnovu nakon intenzivnih borbi u Gazi, ali ove sedmice, sjeverna komanda vojske je izjavila da je odobrila operativne planove za napad u Libanu.

Izraelski ministar energetike Eli Cohen rekao je u četvrtak da vojska sarađuje sa energetskim vlastima kako bi osigurala da se strateška električna infrastruktura Izraela zaštiti, i dodao je da će Izrael snažno odgovoriti na bilo koji napad protiv nje.

Energetska infrastruktura Libana već je uništena, što je rezultat decenija loše vlade i sukoba, uključujući sa Izraelom, navodi Reuters.

Izrael je imao teško iskustvo s Libanom u prošlosti. Nakon što su njegove snage izvršile invaziju 1982. godine, ostale su zadržane držeći zonu bezbjednosti skoro dva desetljeća nakon rata, a u tom periodu se pojavila grupa Hezbollah.

U međuvremenu raste politički pritisak na Netanyahua, a nema naznaka kada bi se život mogao vratiti u normalu više od osam mjeseci nakon početka sukoba.

Desetine izraelskih gradova su puste, oko 60.000 ljudi je evakuisano u privremeni smještaj, ostavljajući prazne ulice gdje se povremeno na zgradama mogu primjetiti posljedice raketnog napada. Oko 90.000 ljudi je takođe pobjeglo sa juga Libana.