Svijet

Amerikanci odbacili prijedlog Europe i Kijeva, spremaju svoju rezoluciju o Ukrajini u UN-u

Poljski predsjednik Andrzej Duda sastat će se Donaldom Trumpom u subotu u Washingtonu, objavila je poljska državna novinska agencija PAP, nakon što je Duda pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da održi mirnu i konstruktivnu suradnju s američkim vođom.

FOTO: EPA-EFE/SARAH YENESEL
FOTO: EPA-EFE/SARAH YENESEL

Do posjeta poljskog predsjednika dolazi u vrijeme pogoršanja odnosa između Trumpa i Zelenskog, koje je uznemirilo europske saveznike Kijeva.

“Predložio sam predsjedniku Zelenskom da ostane predan mirnoj i konstruktivnoj suradnji s Donaldom Trumpom”, napisao je Duda na društvenoj platformi X.

“Ne sumnjam u to da predsjednika Trumpa vodi dubok osjećaj odgovornosti prema globalnoj stabilnosti i miru”, dodao je.

Duda, kome mandat istječe 2025., bio je jedan od preferiranih Trumpovih međunarodnih partnera u njegovom prvom mandatu 2017.-2021., a međusobno su se opisali kao prijatelje.

Trump je u srijedu Zelenskog nazvao “diktatorom” te ga upozorio da mora brzo djelovati kako bi osigurao mir s Rusijom ili bi mogao izgubiti svoju zemlju.

Zelenski je odgovorio kazavši da je Trump zarobljen u ruskom “dezinformacijskom balonu”, no kasnije je ublažio svoje izjave i rekao da se nada američkom pragmatizmu.

U petak je kazao da je telefonom razgovarao s Dudom kako bi raspravili dijalog s američkim timom, predvođenim Trumpovim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom.

“Važno je da Sjedinjene Države budu uz nas. Snažan i trajan mir može se postići isključivo jedinstvom”, kazao je Zelenski na X-u.

Poljski šef diplomacije Radoslaw Sikorski se sastao s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijom u petak u Washingtonu.

Na pitanje novinara nakon sastanka razumije li pregovaračku taktiku Washingtona što se tiče Ukrajine, odgovorio je da je to pitanje za američku stranu, no da “ima dojam da su Sjedinjene Države predane dugotrajnom miru”.

Odbio je komentirati što mu je Rubio kazao o razgovorima s Rusijom u Saudijskoj Arabiji.

Sjedinjene Američke Države su u petak predstavile prijedlog rezolucije Ujedinjenih naroda u povodu treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu te su se tako suprotstavile naporima Kijeva i europskih saveznika, koji žele da na Općoj skupštini u ponedjeljak bude usvojen njihov tekst.

Američki predsjednik Donald Trump je počeo s naporima za okončanje rata u Ukrajini, što je pogoršalo odnose s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i dovelo do zabrinutosti europskih saveznika da bi Kijev i Europa mogli biti isključeni iz mirovnih pregovora.

Kratak nacrt američke rezolucije od tri paragrafa, u koji je Reuters imao uvid, žali zbog izgubljenih života u “rusko-ukrajinskom sukobu” i ponavlja “da je primarna svrha Ujedinjenih naroda održati međunarodan mir i sigurnost te mirnim putem rješavati sporove”.

Također, nacrt “apelira na brz kraj sukoba i dodatno poziva na dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije”.

Rusija je predložila amandman na tu rečenicu, koji je Reuters vidio, kako bi ona glasila “apelira na brz kraj sukoba, uključujući bavljenje temeljnim uzrocima, i dodatno poziva na dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije”.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija je američki nacrt opisao kao “dobar potez”.

Ruski diplomat, koji je pristao razgovarati pod uvjetom da ostane anoniman, rekao je da će Moskva glasati za američku rezoluciju ako ruski amandman bude usvojen u Općoj skupštini.

Nebenzija je kazao da ga je SAD brifirao prije nego što je nacrt poslan Općoj skupštini od 193 zemalja članica.

Opća skupština će se u ponedjeljak sastati kako bi glasala o tekstu Ukrajine i Europske unije, koji poziva na deeskalaciju, rani prekid sukoba i njegovo mirno rješavanje u skladu s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom.

Europski ambasadori pri UN-u će se kasnije u petak sastati kako bi raspravili o američkom potezu, rekli su diplomati.

Ukrajina i EU su tijekom proteklog mjeseca pregovarale s zemljama članicama UN-a.

Rezolucije Opće skupštine nisu obvezujuće, ali nose političku težinu te odražavaju globalni stav prema ratu.

Nijedna zemlja nema pravo veta u skupštini, piše Jutarnji.