Upozorili su kako je u proteklim godinama došlo do “značajnih zastoja” u slobodi medija u BiH, te velikog pada naše zemlje na Svjetskom indeksu slobode medija za 20204. godinu. Ukazali su i na loše efekte uvođenja klevete u Krivični zakon RS-a, ali i na neke zakonodavne inicijative u FBiH koje su se mogle biti zloupotrijebljene u svrhu ograničavanja slobode medija. Pozvali su vlasti da zaštite novinare od prijetnji i nasilja, te da spriječe političko miješanje u rad medija.
“Prošlo je više od tri decenije otkako je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila Svjetski dan slobode medija, ali poruka nikad nije bila hitnija: slobodni, nezavisni i pluralistični mediji su od suštinske važnosti za demokratiju, ljudska prava i mir. Danas odajemo priznanje hrabrosti i ustrajnosti novinara, urednika i drugih medijskih profesionalaca u Bosni i Hercegovini i širom svijeta”, podsjetili su na početku zajedničke kolumne.
Značajan zastoj u slobodi medija u BiH
Svjetski dan slobode medija nije samo dan kada se odaje priznanje; to je i poziv na djelovanje, naglašavaju i dodaju da je to i podsjetnik vlastima na njihovu odgovornost da zaštite slobodu medija, te poziv medijskim profesionalcima da nastave služiti javnom interesu profesionalno i sa integritetom.
“Na ovaj dan, mi u Ujedinjenim nacijama i Evropskoj uniji u Bosni i Hercegovini reafirmišemo našu neumornu posvećenost podršci za slobodu medija i demokratske vrijednosti. Radimo zajedno kako bi ojačali institucije, zaštitili građanski prostor i razvijali nezavisno novinarstvo – gradeći budućnost za Bosnu i Hercegovinu sa više inkluzivnosti i demokratije. Nažalost, u proteklim godinama došlo je do značajnih zastoja u slobodi medija. Medijske kuće djeluju u nepovoljnom ekonomskom ambijentu, što je pogoršano nepostojanjem sveobuhvatnog ili konzistentnog zakonskog okvira”, kazali su ambasadori UN-a i EU u BiH.
Podsjećaju i na nedavnu ocjenu, odnosno veliki pad Bosne i Hercegovine na Svjetskom indeksu slobode medija za 2024. godinu, “što je potvrdilo zabrinutost u vezi sa erozijom demokratskih standarda”. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu, zabilježeno je da se nastavlja sa političkim pritiscima, zastrašivanjem i zlostavljanjem novinara, što uključuje fizičke i verbalne napade, bez odgovarajuće reakcije institucija. I dalje je prisutan politički uticaj na javne medijske serivse, a njihova finansijska održivost sve više dolazi u pitanje, podsjetili su.
Također, osvrnuli su se i na incidente i prijetnje koji uključuju medijske radnije.
“Prema organizaciji SafeJournalists, od početka 2025. godine dramatično je porastao broj incidenata sa prijetnjama i zastrašivanjem – naročito protiv novinarki – a zabilježeni su i slučajevi odbijanja pristupa pres-konferencijama i pokušaja diskreditacije novinara nazivajući ih državnim neprijateljima ili stranim agentima”, navodi se u kolumni.
A onda su se osvrnuli i na upitna zakonodavna rješenja i inicijative kako u Republici Srpskoj tako u Federaciji BiH.
“U Republici Srpskoj, ponovno uvođenje klevete u krivično zakonodavstvo i usvajanje Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija već je imalo zamrzavajući efekat na aktere civilnog društva i medije, uprkos tome što je zakon suspendovan privremenom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Iako je situacija u Republici Srpskoj posebno akutna, neke od zakonodavnih inicijativa u Federaciji Bosne i Hercegovine – i na entitetskom i na kantonalnom nivou – poput onih za borbu protiv dezinformacija na internetu ili rodno zasnovanog nasilja, takođe su sadržavale odredbe u prethodnim nacrtima koje su se mogle zloupotrebiti u svrhu ograničavanja slobode medija. Dinamično i odlučno civilno društvo Bosne i Hercegovine, kao i djelovanje zakonodavaca, osiguralo je da neke od problematičnih inicijativa ne postanu zakoni, međutim i dalje postoji prijetnja od zakonskih rješenja koja bi smanjila građanski prostor”, naglasili su Soreca i Macdonald.