Da bi se to dogodilo, Sunce, Mjesec i Zemlja moraju biti gotovo poravnati, a Mjesec mora biti u fazi mladog Mjeseca. Njegova sjena tada pada na određeni dio Zemljine površine.
Zanimljivo je da je Sunce oko 400 puta veće od Mjeseca, ali je istovremeno približno 400 puta udaljenije od Zemlje. Zbog tog odnosa nama na nebu izgledaju gotovo jednake veličine, što omogućava da Mjesec tokom potpunog pomračenja prekrije Sunčev disk.
Zašto nemamo pomračenje svakog mjeseca?
Iako se mladi Mjesec pojavljuje svakog mjeseca, pomračenje Sunca je znatno rjeđe. Razlog je nagib Mjesečeve orbite od približno pet stepeni u odnosu na ravan Zemljine orbite oko Sunca.
Zbog toga Mjesec najčešće prolazi malo iznad ili ispod Sunca gledano sa Zemlje, pa njegova sjena promašuje našu planetu. Pomračenje se događa tek kada se sva tri nebeska tijela dovoljno precizno poravnaju.
Postoje četiri vrste pomračenja Sunca, potpuno, djelimično, prstenasto i hibridno. Kod potpunog pomračenja Mjesec potpuno zaklanja Sunce, dok kod djelimičnog prekriva samo njegov dio. Prstenasto nastaje kada je Mjesec dovoljno udaljen od Zemlje da na nebu izgleda manji od Sunca, zbog čega oko njega ostaje vidljiv sjajni prsten.
Hibridno pomračenje je najneobičnije, zbog zakrivljenosti Zemlje isto pomračenje iz pojedinih područja može izgledati potpuno, a iz drugih prstenasto.
Tokom potpune faze nebo može znatno potamniti, a postaje vidljiva i Sunčeva korona, vanjski dio njegove atmosfere koji je inače teško vidjeti zbog intenzivne Sunčeve svjetlosti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.