Međutim, neke redakcije još nemaju pisana pravila koja precizno definiraju koji se alati smiju koristiti, šta se u njih ne smije unositi, koga je potrebno obavijestiti da je umjetna inteligencija korištena i kada o tome treba obavijestiti publiku.
Odgovori medija, regulatornih i samoregulatornih tijela, platforme za provjeru činjenica i stručnjaka pokazuju da je tehnologija ušla u redakcije u BiH brže nego što su razvijene uredničke i sigurnosne procedure.
U praksi su odluke o načinu korištenja umjetne inteligencije zato često prepuštene pojedinačnim novinarima, koji se oslanjaju na vlastitu procjenu, profesionalne standarde i uslove korištenja servisa koje većina korisnika vjerovatno nikada ne pročita u cijelosti.
To otvara pitanja koja više nisu samo tehnološka: Ko je odgovoran kada umjetna inteligencija izmisli činjenicu ili citat? Može li se neobjavljeni intervju unijeti u chatbot radi transkripcije? Mora li ilustracija generirana umjetnom inteligencijom biti označena? Šta se događa s podacima povjerljivih izvora? Može li urednik nadzirati upotrebu alata o kojoj nije bio obaviješten?
Rubina Čengić, novinarka i urednica portala Objavi.ba, kaže da njihova mala redakcija nema vlastite smjernice, već se oslanja na preporuke Evropske federacije novinara.
ChatGPT koristi za pretraživanje, pri čemu uvijek traži i odgovarajuće izvore i linkove, kao i za prevođenje, ispravljanje tipografskih grešaka, konsultacije o naslovima i izradu ilustracija kada nema odgovarajuće fotografije. Za transkripciju koristi TurboScribe.
Međutim, povlači jasnu granicu između tehničke pomoći i novinarskog rada. Ako govorimo isključivo o novinarstvu, nikada ne bih koristila umjetnu inteligenciju samu za provjeru činjenica, analizu, sažimanje ili pisanje. Ako tražim prijedlog naslova, to je više konsultacija u situaciji kada mi niko od kolega nije u blizini – kazala je Čengić.
Za taj posao koristi vlastiti besplatni korisnički račun. Smatra da novinar uvijek mora obavijestiti urednika da je koristio umjetnu inteligenciju te da svaki sadržaj u čijem je nastanku alat učestvovao treba biti označen.
Prema njenom mišljenju, ta oznaka može biti jednostavna rečenica kojom se navodi da je umjetna inteligencija korištena za pretragu, izradu ilustracije ili neki drugi dio posla. Važno je znati ko stoji iza novinarskog proizvoda. To je važno zbog povjerenja između medija i njegove publike, a povjerenje treba graditi, održavati i štititi – naglasila je.
Slična situacija postoji i u Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine, gdje još nije usvojena nijedna pisana smjernica, pravilnik ili druga interna procedura koja bi uređivala korištenje alata umjetne inteligencije. Zbog toga nisu definirani ni alati koje zaposlenici smiju koristiti, niti oni koji bi bili zabranjeni. Kolege u Multimediji, a vjerovatno i u drugim redakcijama, povremeno koriste umjetnu inteligenciju za transkripciju, prevođenje, istraživanje, sažimanje dokumenata, obradu fotografija i pripremu naslova, zavisno od vlastitih potreba i preferencija – naveli su iz BHRT-a.
Zbog dugotrajne finansijske krize, BHRT nema plaćene poslovne verzije servisa umjetne inteligencije. Novinari koriste besplatne alate, najčešće različite verzije ChatGPT-a, putem vlastitih korisničkih računa i na vlastitu odgovornost.
Jedan urednik Informativnog programa ukazao je na širi kontekst, navodeći da ni računari na kojima novinari rade nisu adekvatni poslu koji obavljaju, a kamoli da organizacija može razmišljati o plaćenim AI alatima. Urednici očekuju da budu obaviješteni kada novinar koristi umjetnu inteligenciju, ali ta obaveza nije formalizirana. BHRT za sada ne proizvodi sadržaje koji su u značajnoj mjeri generirani ili izmijenjeni umjetnom inteligencijom, niti koristi sintetičke glasove, virtualne prezentere ili fotografije i videosnimke generirane umjetnom inteligencijom – naveli su iz Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine.
Iako nema službene smjernice, BHRT navodi da se ne potiče unošenje neobjavljenih intervjua, audiosnimaka razgovora, sudskih spisa, ličnih podataka sagovornika i informacija povjerljivih izvora u javno dostupne alate.
Odgovornost za objavljeni sadržaj ostaje na urednicima programa i direktorima sektora, u skladu s postojećim internim pravilima i ugovorima o radu. Profesionalni standardi na koje se pozivaju zahtijevaju provjeru svih informacija, uključujući i one koje predloži ili generira umjetna inteligencija.
Raskrinkavanje.ba, platforma koja provjerava objavljene informacije u medijskom prostoru, također procjenjuje da su AI aplikacije i alati već široko prisutni u domaćim redakcijama, iako bez detaljnog istraživanja nije moguće pouzdano utvrditi u kojoj mjeri se koriste i za koje zadatke.
Umjetna inteligencija može skratiti vrijeme potrebno za obavljanje zadataka, ali, naglašavaju iz platforme, ne može zamijeniti provjeru informacija i utvrđivanje činjenica. Pravila o njenom korištenju za sada ostaju pitanje uredničke politike koju svaka redakcija uređuje samostalno.
Jedan od najozbiljnijih problema nastaje kada novinar u javno dostupan chatbot unese intervju, snimak razgovora, sudski spis, kontaktne podatke sagovornika ili dokument dobijen od povjerljivog izvora.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine navode da samo unošenje takvog sadržaja u servise poput ChatGPT-a, Claudea, Geminija ili Copilota predstavlja obradu ličnih podataka i, u većini slučajeva, njihovo otkrivanje ili prijenos trećoj strani.
Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH, obrada obuhvata gotovo svaku radnju koja se vrši nad podacima, od prikupljanja, evidentiranja i čuvanja do strukturiranja, korištenja, prijenosa, otkrivanja, kombiniranja i brisanja.
To znači da novinar obrađuje podatke od trenutka kada datoteku ili tekst „zalijepi“ u prozor chatbota, jer ih prikuplja i strukturira radi unosa, prenosi sistemu umjetne inteligencije i koristi kako bi dobio transkript, sažetak ili analizu.
Zakon posebno ne regulira korištenje umjetne inteligencije, ali se primjenjuje na automatiziranu i neautomatiziranu obradu ličnih podataka. Kao kontrolori podataka, mediji stoga moraju poduzeti tehničke i organizacijske mjere zaštite i procijeniti rizike koje korištenje AI alata stvara za osobe čiji se podaci obrađuju.
Agencija posebno upozorava da čak ni saglasnost sagovornika ne rješava problem automatski. Kada ne postoji drugi pravni osnov, saglasnost se može koristiti za obradu. Međutim, čak i nakon pribavljanja saglasnosti, medij i dalje ostaje odgovoran za sigurnost podataka. Ako podatke unese u besplatnu ili komercijalnu verziju chatbota opće namjene koja nema sklopljen ugovor o obradi podataka i koristi korisničke unose za treniranje modela, medij može izvršiti neovlašteno otkrivanje podataka trećoj strani, bez obzira na činjenicu da je sagovornik pristao na korištenje umjetne inteligencije – naveli su iz Agencije.
Agencija navodi da novinari ne smiju unositi neobjavljene sudske, policijske, medicinske ili druge povjerljive dokumente koji sadrže lične ili osjetljive podatke u besplatne AI alate radi sažimanja, prevođenja ili analize.
Čak i kada postoji pravni osnov za obradu takvih podataka, ona se može vršiti samo putem sistema koji garantiraju odgovarajuće tehničke i sigurnosne mjere te štite unesene materijale od curenja i pristupa neovlaštenih osoba.
Sličan stav ima i Raskrinkavanje.
Unošenje neobjavljenih intervjua, podataka o izvorima, sudskih spisa i povjerljivih dokumenata u javno dostupne AI alate smatraju izuzetno rizičnim jer ti servisi mogu pohraniti primljene podatke, koristiti ih za buduće treniranje ili ih izložiti drugim osobama usljed sigurnosnog propusta ili hakerskog napada.
Zarfa Hrnjić Kuduzović, vanredna profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, naglašava da AI alati mogu ugroziti sigurnost izvora, posebno kada se neobjavljeni intervjui i dokumenti unose u komercijalne ili besplatne servise. Sadržaj prompta pohranjuje se na serverima stranih IT kompanija. Ako novinar unese osjetljiv dokument ili neobjavljeni intervju u besplatni chatbot, rizikuje curenje podataka i direktno krši novinarsku obavezu zaštite identiteta svojih izvora – upozorila je.
Novinarima preporučuje da u postavkama alata isključe dijeljenje podataka za treniranje, ali naglašava da ni to nije zamjena za oprez i procjenu rizika.
Sagovornici su gotovo jednoglasni da se odgovornost za netačne ili manipulativne informacije ne može prebaciti na algoritam.
Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini navodi da profesionalnu i pravnu odgovornost za sadržaj generiran umjetnom inteligencijom snose izdavač, urednik i autor.
AI alati nemaju pravnu osobnost i predstavljaju tehničko sredstvo. Činjenica da je chatbot proizveo grešku ne može umanjiti odgovornost medija koji je odlučio objaviti sadržaj.
Vijeće podsjeća da Kodeks već utvrđuje uredničku odgovornost za tekstove preuzete iz drugih medija, čak i kada je izvor jasno naveden. Urednička odluka da se nešto prenese nosi vlastitu odgovornost, pa se isto pravilo mora primjenjivati i kada sadržaj potječe iz sistema umjetne inteligencije.
Rubina Čengić također naglašava da su novinari i redakcije odgovorni za sve što objave. Posao novinara je da provjerava informacije, uključujući i one koje dobije od umjetne inteligencije. Pojava umjetne inteligencije nije poništila profesionalne kodekse – kazala je.
Hrnjić kaže da umjetna inteligencija nije svjesni akter nego softverski alat, što znači da pravna i profesionalna odgovornost ostaje na ljudima.
Prema njenom mišljenju, objavljivanje neprovjerenih informacija generiranih umjetnom inteligencijom predstavlja profesionalni nemar, čak i kada novinar nije imao namjeru obmanuti javnost.
Regulatorna agencija za komunikacije navodi da profesionalnu, uredničku i pravnu odgovornost snosi onaj ko je informaciju objavio. Svaki emiter odgovoran je za sav sadržaj u svom programu, bez obzira na izvor informacije i tehnologiju korištenu za njegovu izradu.
Raskrinkavanje navodi da je odgovornost za netačnu činjenicu dobijenu uz pomoć umjetne inteligencije ista kao i odgovornost za bilo koju drugu netačnu informaciju koja se objavi.
Sagovornici se slažu da sadržaj koji realistično prikazuje nešto što se nije dogodilo mora biti označen. Razlike postoje u stavu o tome treba li publici otkriti svaku upotrebu umjetne inteligencije, uključujući tehničke zadatke poput transkripcije i pravopisnih ispravki.
Prema njihovom mišljenju, korištenje umjetne inteligencije za prijevod ili tehničku obradu fotografije, nakon čega sadržaj provjere autor i urednik, ne mora nužno biti navedeno. Međutim, ilustracije i fotografije generirane umjetnom inteligencijom, kao i značajan dio teksta koji je generirao AI, moraju biti jasno označeni. Kada publika sazna da je medijski sadržaj bio sintetički, a to nije bilo navedeno, nepovjerenje se prenosi čak i na potpuno vjerodostojne, autentične novinarske priče. Time se narušava kredibilitet novinarstva u cjelini – upozorila je profesorica Hrnjić.
Regulatorna agencija za komunikacije također smatra da fotografije, glasovi, videosnimci i virtualni prezenteri generirani umjetnom inteligencijom bez jasne oznake mogu biti obmanjujući.
Postojeći Kodeks za štampane i online medije BiH ne regulira korištenje umjetne inteligencije dovoljno jasno, ali Vijeće za štampu i online medije radi na izmjenama.
Dva sastanka stručne grupe održana su u aprilu i junu 2026. godine. Urednici, novinari, pravnici i univerzitetski profesori analizirali su etičke izazove umjetne inteligencije i pripremili nacrt izmjena.
Novi član Kodeksa trebao bi regulirati etičku upotrebu umjetne inteligencije u štampanim i online medijima, a izmjene bi trebale biti finalizirane i predstavljene javnosti do kraja godine.
Hrnjić kaže da u informativnom novinarstvu ubrzava rutinske zadatke, sažima agencijske vijesti i dokumente, prilagođava tekst različitim platformama, organizira bilješke i pomaže u osmišljavanju priče.
U istraživačkom novinarstvu može pomoći u analizi velikih baza podataka, pretraživanju hiljada stranica dokumenata, filtriranju informacija, mapiranju mreža povezanih osoba i analizi satelitskih snimaka.
Međutim, najveći rizici su uvjerljive halucinacije i algoritamske pristrasnosti ugrađene u modele. Rezultat koji proizvede umjetna inteligencija treba tretirati isključivo kao trag koji se mora provjeriti – naglasila je.
Još jedan rizik je slabljenje kritičkog mišljenja.
Ako novinari rutinski prepuste umjetnoj inteligenciji da umjesto njih povezuje uzroke i posljedice, njihova sposobnost dubinske analize i propitivanja informacija može oslabiti. Hrnjić, međutim, napominje da je riječ o relativno novoj tehnologiji te da su potrebni dugoročni empirijski dokazi prije donošenja konačnih zaključaka.
Rubina Čengić očekuje da će umjetna inteligencija u određenoj mjeri utjecati na broj zaposlenih i raspodjelu poslova jer proizvodnju vijesti čini jeftinijom. Ipak, smatra da se suštinski posao novinara ne može automatizirati. Glavni posao novinara je provjera, a u tome novinare ne može zamijeniti nijedna osoba niti stvar – kazala je.
BHRT za sada ne očekuje neposredan utjecaj na broj zaposlenih. Prema jednoj od njihovih procjena, intenzivnije korištenje alata moglo bi prvenstveno povećati brzinu rada i produktivnost.
Sagovornici se slažu da će novinarima i urednicima biti potrebne edukacije iz AI pismenosti, zaštite podataka, provjere činjenica i autorskih prava.
Dok redakcije već koriste umjetnu inteligenciju, zajednička pravila još se pripremaju, a interna pravila često ne postoje. Dok ne budu usvojena, odluke o tome šta je dozvoljeno, šta je rizično i šta publika mora znati u velikoj mjeri ostaju na novinarima i urednicima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.