Kultura

Priča o posljednjoj bosanskoj kraljici stiže na veliko platno: U Vogošći premijera dokumentarnog filma „Majka kraljica Katarina Kosača-Kotromanić“

Jedna od najpotresnijih priča iz bosanskohercegovačke historije bit će predstavljena publici u Vogošći.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ

Dokumentarni film „Majka kraljica Katarina Kosača-Kotromanić“, autorice Nataše Bartula-Hebert, donosi emotivnu priču o životu posljednje bosanske kraljice – žene koja je izgubila kraljevstvo, porodicu i domovinu, ali je sačuvala vjeru, dostojanstvo i nadu.

Premijera filma bit će održana u četvrtak, 6. avgusta, sa početkom u 19 sati u kino sali Javne ustanove KSC Vogošća „Jasmin Isanović Žuti“. Ulaz za sve posjetioce je besplatan.

Otkako je kino sala u Upravnoj zgradi Javne ustanove KSC Vogošća „Jasmin Isanović Žuti“ opremljena savremenijom opremom za prikazivanje filmova, ljubitelji sedme umjetnosti u Vogošći sve češće imaju priliku da na kućnom pragu pogledaju kvalitetna domaća i strana filmska ostvarenja.

Time je ova sala postala mjesto susreta umjetnika i publike, ali i prostor u kojem se čuva i promoviše kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine.

Upravo će takav događaj biti upriličen u četvrtak, 6. avgusta, kada će sa početkom u 19 sati biti održana premijera dokumentarnog filma „Majka kraljica Katarina Kosača-Kotromanić“, autorice Nataše Bartula-Hebert. Ulaz za sve posjetioce je besplatan.

Prema riječima autorice, film donosi potresnu priču o životu bosanske kraljice Katarine, žene koja je izgubila kraljevstvo, domovinu i djecu, ali nikada nije izgubila vjeru, dostojanstvo i nadu.

Muziku za film komponovao je njen brat Boris Bartula, čime je ovo ostvarenje dobilo i snažnu porodičnu umjetničku dimenziju.

Književnica Nataša Bartula-Hebert, rodom iz ilijaškog naselja Ljubina, već dugi niz godina živi izvan Bosne i Hercegovine. Ipak, udaljenost od rodnog kraja nikada nije umanjila njenu privrženost zemlji iz koje potiče. Naprotiv, svojim književnim i istraživačkim radom neumorno nastoji sačuvati od zaborava ljude, mjesta i događaje koji su obilježili bosanskohercegovačku historiju.

Svaki dolazak u domovinu koristi kako bi čitaocima i publici predstavila nova djela. Među njima posebno mjesto zauzimaju knjige „Dubrovnik, grad nabožićki“ i „Majka kraljica Katarina Kosača-Kotromanić“, koje su rezultat višegodišnjeg istraživanja historijskih izvora i nastojanja da se prošlost približi savremenom čovjeku.

Upravo su ove knjige poslužile kao čvrst temelj za nastanak dokumentarnog filma, kroz koji je autorica željela dodatno proširiti priču i vizuelnim jezikom prenijeti emociju i historijsku istinu.

Posebnu vrijednost rada Nataše Bartula-Hebert predstavlja činjenica da se ne zadovoljava samo pisanjem knjiga. Njena djela predstavljaju dio jedne šire misije – očuvanja kulturnog identiteta i historijskog pamćenja.

Svojim istraživanjima i publikacijama uspjela je od zaborava otrgnuti priču o „gradu nabožićkom“, nekadašnjem Dubrovniku kao važnom mjestu bosanske historije i diplomatije, ali i ponovo skrenuti pažnju na tragičnu sudbinu posljednje bosanske kraljice Katarine, žene koja je postala simbol vjernosti domovini, porodici i vjeri.

U vremenu kada se historijske činjenice često prešućuju ili zaboravljaju, ovakvi autorski poduhvati imaju višestruki značaj. Oni ne predstavljaju samo umjetničko stvaralaštvo nego i vrijedan doprinos očuvanju kolektivnog pamćenja, posebno među mlađim generacijama koje kroz knjigu i film mogu upoznati jednu od najpotresnijih priča iz bosanske prošlosti.

Uz pomoć alata savremene tehnologije i umjetne inteligencije Nataša je oživila vrijeme iz davnih stoljeća, dok su posebnu dušu filmu, svojim glasovima, dale brojne ličnosti iz bosanskohercegovačkog javnog života.

Kako ističe autorica, film, baš kao i knjige, govori o tragičnoj sudbini kraljice Katarine i posljednjim godinama srednjovjekovne Bosanske kraljevine.

Priča počinje u Rimu, u četvrti Pigna, u blizini crkve Svetog Marka, gdje je kraljica živjela u izbjeglištvu i dočekala posljednje dane života.

Kroz retrospektivu oživljavaju najvažniji događaji i ličnosti koji su obilježili njen život – otac vojvoda Stjepan Kosača, braća Vladislav i Vlatko Hercegović, polubrat Stjepan Hercegović i majka Jelena Balšić.

Film podsjeća na njeno djetinjstvo provedeno na očevom dvoru u Blagaju, udaju za kralja Tomaša, prelazak na katoličanstvo, preranu smrt supruga, te na najveću životnu tragediju – odvođenje njene djece u osmansko ropstvo i pad Bosanskog kraljevstva, kada je istovremeno izgubila i porodicu i domovinu.

Premijera ovog dokumentarnog filma predstavlja priliku da se publika upozna sa jednim vrijednim umjetničkim ostvarenjem, ali i da oda priznanje autorici koja svojim neumornim radom, kroz knjigu i film, već godinama čuva od zaborava dragocjene stranice bosanskohercegovačke historije i kulturnog naslijeđa.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ