Tog dana izbio je ustanak u više mjesta zapadne Bosne, posebno na području Drvara, Bosanskog Grahova i Mrkonjić Grada. Ustanak su pokrenule lokalne grupe koje su se suprotstavile okupaciji i fašističkom režimu. U njegovim prvim fazama učestvovali su ljudi različitih političkih opredjeljenja, uključujući komuniste, ali i druge lokalne ustanike.
U vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, 27. juli obilježavan je kao Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, jedan od važnih državnih praznika i simbol početka organizovanog otpora fašizmu u Bosni i Hercegovini.
Iako nakon raspada Jugoslavije ovaj datum više nije zvanični praznik u Bosni i Hercegovini, njegova historijska vrijednost nije umanjena. Naprotiv, on ostaje podsjetnik na vrijeme kada su obični ljudi pokazali da ljubav prema domovini i slobodi može biti snažnija od svake okupacione sile i svake ideologije zasnovane na mržnji i nasilju.
Njegovo obilježavanje danas je predmet različitih historijskih i političkih tumačenja. Uprkos tome, ostaje činjenica da je borba protiv fašizma jedna od univerzalnih civilizacijskih vrijednosti na kojima počivaju savremena demokratska društva, zbog čega sjećanje na ljude koji su se suprotstavili okupaciji i nasilju predstavlja važan dio historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Neke antifašističke organizacije, među kojima je i Udruženje antifašista i boraca NOR-a Vogošća, i danas obilježavaju 27. juli kao Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine protiv fašizma.
Tim povodom danas (27.07.2026. godine) je, u njegovoj organizaciji, na Džindinom brdu u Vogošći održana prigodna manifestacija na kojoj su prisutni evocirali uspomene na herojske dane od prije 85 godina i odali počast svima koji su svoje živote ugradili u borbu za slobodu.
Brojne delegacije Koordinacije boračkih udruženja, Općine Vogošća, političkih stranaka koje participiraju u Općinskom vijeću, kao i građani, polaganjem cvijeća na Spomen-obilježju i Spomen-kosturnici na Džindinom brdu odali su počast svim poginulim i umrlim borcima iz perioda Narodnooslobodilačkog rata.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik UABNOR-a Vogošća Refik Softić naglasio je da vrijeme ne može izbrisati sjećanje na herojstvo i hrabrost onih koji su prije više decenija ustali protiv fašizma.
-Vrijeme teško može da izbriše sjećanje na herojstvo i hrabrost onih koji su se prije 85 godina usprotivili fašizmu te svojim zalaganjem pokazali kako se voli i čuva domovina, rekao je Softić. Pokazali su da nikakva sila i ratna tehnika ne mogu biti jače od sloge i zajedništva ljudi koji su spremni da srcem brane svoj kućni prag. Samo sloga i zajedništvo predstavljaju pravu snagu kojom se možemo oduprijeti svima koji i danas maštaju o ugrožavanju slobode i nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Pored Softića o značaju antifašističje borbe govorila je i Indira Dajdžić iz Službe za boračko invalidsku i socijalnu zaštitu općine Vogošća.
-Današnja manifestacija pruža nam priliku da odamo poštovanje svim borcima koji su vođeni idealima slobode, ustali protiv okupatora i domaćih izdajnika vjerujući da čovjek ima pravo živjeti u miru, dostojanstvi i slobodi, istakla je, između ostalog, Indira Dajdžić. Historija nas uči da sloboda nikada nije bila poklonjena, ona je uvijek bila izbor hrabrih ljudi koji su bili spremni podnijeti najveće žrtve kako bi buduće generacije živjele bez straha. Naši građani znaju šta znači boriti se za slobodu, ali i kakvu cijenu ona ima. Zbog toga imamo obavezu da njegujemo kulturu sjećanja, čuvamo istinu o prošlosti i odgajamo mlade generacije u duhu mira, međusobnog uvažavanja i odgovornosti prema domovini.
Prisutni su istakli kako obilježavanje ovakvih datuma nije samo prisjećanje na prošlost nego i trajna obaveza društva da njeguje kulturu sjećanja. Narodi koji zaboravljaju vlastitu historiju rizikuju da izgube svijest o vrijednostima na kojima su gradili svoju slobodu. Upravo zato memorija sjećanja ima poseban značaj – ona čuva od zaborava ljude, događaje i ideale koji su obilježili najteže, ali i najslavnije stranice historije Bosne i Hercegovine.
Borba protiv fašizma nije samo dio prošlosti. Ona predstavlja trajnu opomenu da se sloboda, ljudsko dostojanstvo, jednakost i pravo na različitost moraju stalno štititi i njegovati. Antifašizam nije usmjeren protiv bilo kojeg naroda, već protiv ideologija mržnje, diskriminacije i nasilja. Zato obilježavanje godišnjica poput ove ima poseban značaj, naročito za mlađe generacije koje kroz ovakve manifestacije imaju priliku upoznati historijske činjenice i razumjeti cijenu slobode koju danas uživaju.
Očuvanje kulture sjećanja podrazumijeva i brigu o spomen-obilježjima, njegovanje historijskih činjenica i prenošenje istine budućim generacijama. Na taj način heroji Narodnooslobodilačke borbe ne ostaju samo dio historijskih knjiga, nego trajni simboli hrabrosti, zajedništva i otpora svakom obliku fašizma i nasilja.
U prigodnom muzičko-scenskom programu, uz muzičku pratnju Amela Halilovića (harmonika), Amara Ferhatovića (gitara) i Almine Dučić (violina), učestvovala je Vokalna grupa KUD-a „Vogošća“ koju su sačinjavali: Ema Bosno, Lejla Šahinović, Anesa Dervišević, Sara Hodžić, Erna Menzilović, Dalila Bjelak i Lamija Bučan, čime je umjetnički dio programa dostojanstveno zaokružio obilježavanje ovog značajnog historijskog datumaž, te dodatno podsjetio na duh antifašističke borbe i vrijednosti koje ona simbolizira.
Program je moderirao Samir Mujdžić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.