Mogu li oni ponovo postati istinski servis građana i kako vratiti povjerenje publike, bila je tema razgovora u programu Novi dan s novinarom Mediacentra Sarajevo Mladenom Obrenovićem i Sašom Lekovićem, bivšim predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva.
Povod za razgovor bio je potez mađarskog javnog servisa, koji je na nekoliko sati ugasio informativni program uz poruku: “Izvinjavamo se što smo vas godinama lagali.” Nova vlast taj potez predstavila je kao simboličan početak vraćanja javnog servisa građanima, a ne politici.
Istovremeno, hiljade građana u Češkoj izašlo je na ulice kako bi odbranilo model finansiranja javnih medija putem RTV pretplate, upozoravajući da jednom izgubljena nezavisnost javnog servisa teško može biti vraćena.
Mađarski potez izazvao nadu, ali i oprez
Govoreći o potezu mađarskog javnog servisa, Mladen Obrenović podsjetio je da je novi mađarski premijer još tokom predizborne kampanje najavio kako će javni servis vratiti građanima.
Priznaje da je i sam bio skeptičan.
“Moram biti iskren da sam razmišljao kako je to još jedan u nizu političara koji će jedno obećati, a onda kada preuzme vlast raditi potpuno isto. Međutim, kada se dogodio blackout na mađarskom javnom servisu i kada se pojavila poruka kojom su priznali da su godinama lagali građane, to mi je izmamilo osmijeh na lice i otvorilo pitanje može li se nešto slično jednog dana dogoditi i kod nas”, rekao je Obrenović.
Dodaje kako je zanimljivo da većina ljudi na ovim prostorima ne poznaje detaljno mađarsku medijsku scenu, ali vrlo dobro poznaje način na koji je Viktor Orban tokom šesnaest godina vlasti gradio odnos prema medijima.
“Pratili smo izbjegličku krizu, političke procese, ali nas je kao novinare najviše zanimalo stanje medija u Mađarskoj i odnos vlasti prema javnom servisu. Zato je ova poruka izazvala veliku pažnju”, naglasio je.
Iskustvo RTS-a pokazuje da izvinjenje nije dovoljno
Obrenović je podsjetio da ovo nije prvi slučaj javnog izvinjenja jednog javnog servisa na prostoru bivše Jugoslavije.
Podsjetio je da se prije petnaest godina Upravni odbor Radio-televizije Srbije izvinio građanima zbog načina izvještavanja tokom devedesetih godina.
“Izvinili su se građanima, intelektualcima, opozicionim političarima, pa i susjednim državama zbog govora mržnje koji su širili. To je tada djelovalo kao veliki iskorak. Međutim, danas se moramo zapitati šta se zapravo promijenilo nakon tog izvinjenja. Nažalost, odgovor je – gotovo ništa”, rekao je.
Prema njegovim riječima, upravo će vrijeme pokazati hoće li Mađarska napraviti ono što mnoge druge države nisu uspjele.
“Bit će zanimljivo pratiti da li će Mađarska uraditi ono što su propustile druge zemlje u našem okruženju. Ako uspiju, to bi moglo imati utjecaj i na druge države srednje i istočne Evrope”, smatra Obrenović.
Leković: Ne vjerujem političarima, ovo jeste politička predstava
Saša Leković kaže da je prema političkim obećanjima uvijek skeptičan.
“Nemam kristalnu kuglu i ne mogu znati šta će se dogoditi, ali ova isprika jeste snažna politička predstava. Ona izgleda kao pokušaj nove vlasti da pokaže ozbiljnost. Međutim, nisam siguran da će to značiti i potpunu slobodu medija”, kazao je.
Podsjeća da vlast gotovo nigdje nije potpuno prepustila javne medije građanima.
“U mnogim državama, uključujući Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i druge zemlje regiona, vlast nikada nije potpuno pustila medije iz svojih ruku. Zato nisam siguran da će sada odjednom odustati od tog utjecaja”, rekao je.
Leković upozorava i na još jedan važan aspekt.
“Ne smijemo zaboraviti da su tajkuni bliski Viktoru Orbanu godinama učestvovali u kupovini ili pokušajima kupovine medija u drugim državama poput Slovenije, Srbije i drugih zemalja. Vidjet ćemo da li će se i tu nešto promijeniti”, dodao je.
Javni servis nije samo politika
Govoreći o tome šta bi značilo istinsko vraćanje javnog servisa građanima, Obrenović smatra da nije dovoljno promijeniti nekoliko ljudi ili ugasiti program na nekoliko sati.
“Potrebno je promijeniti način razmišljanja. Ne samo ljudi koji su godinama kreirali takav program nego i publike koja je godinama slušala i prihvatala takav narativ. To nije posao koji se može završiti preko noći”, rekao je.
Naglašava da javni servis ne postoji samo zbog dnevne politike.
“Često zaboravljamo koliko su važni kultura, nauka, obrazovanje i dječiji program. Novinari ne informišu samo građane nego oblikuju javno mnijenje i podstiču kritičko razmišljanje. Kada uklanjate takve sadržaje, dugoročno stvarate publiku koja prestaje kritički razmišljati”, upozorio je.
Zašto Česi protestuju zbog RTV pretplate, a građani BiH ne?
Jedan od primjera koji je posebno privukao pažnju sagovornika jesu protesti u Češkoj, gdje su građani izašli na ulice kako bi odbranili sistem finansiranja javnog servisa putem pretplate.
Leković smatra da odgovor leži u iskustvu koje češko društvo ima sa političkom kontrolom medija.
“Česi imaju iskustvo da javni servis može izgubiti nezavisnost. Kada jednom osjetite šta znači imati slobodan javni servis, onda želite da ga sačuvate. Zato su spremni izaći na ulice”, rekao je.
Obrenović dodaje da ga je posebno impresionirala činjenica da građani protestuju kako bi zadržali obavezu plaćanja RTV pretplate.
“To pokazuje koliko je razvijena svijest građana. Oni žele plaćati pretplatu jer znaju da će, ukoliko javni servis počne direktno finansirati vlast, politika vrlo brzo početi određivati šta će građani gledati”, istakao je.
Podsjeća da građani u Češkoj imaju veliko povjerenje u javni servis upravo zato što vjeruju da dobijaju objektivne informacije, kvalitetan kulturni, obrazovni i dokumentarni program, ali i priliku da čuju različite političke stavove.
BHRT-u nije potrebna samo finansijska pomoć nego politička odluka
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Obrenović smatra da je ključ svega politička odluka.
“Onog trenutka kada politika odluči da javni servis zaista treba građanima, a ne političkim partijama, tada će se stvari početi mijenjati. Tada će novac od RTV takse uredno stizati, tada će novinari moći raditi bez razmišljanja hoće li biti plate ili doprinosa i moći će se baviti isključivo svojim poslom”, rekao je.
Dodaje da trenutna situacija predstavlja oblik prikrivene cenzure.
“Ako ljudima uskraćujete sredstva za rad i egzistenciju, to jeste svojevrsna cenzura. Novinar koji razmišlja kako će prehraniti porodicu teško može u potpunosti biti posvećen svom poslu”, smatra Obrenović.
Politika bira rukovodstva i tako kontroliše medije
Leković je podsjetio da problem političkog utjecaja nije prisutan samo u Bosni i Hercegovini.
Kao primjer naveo je Hrvatsku, gdje parlament običnom većinom bira glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije.
“Na taj način uvijek bude izabran kandidat kojeg žele vladajući. Poslije toga slijedi lanac političkog utjecaja koji se prenosi kroz uređivačku politiku. Upravo zbog toga informativni program često trpi najveće posljedice”, kazao je.
Podsjetio je i da je zakon kojim je omogućena takva procedura donesen upravo u vrijeme kada je tadašnja vlast željela lakše izabrati svog kandidata.
“Mađarski model – upali i ugasi”
Na pitanje kako natjerati RTRS da izmiri dug prema BHRT-u, Obrenović je kroz simboličan odgovor poručio:
“Mađarski model. Upali i ugasi.”
Ipak, odmah dodaje da suština nije u simbolici nego u promjeni odnosa prema javnom interesu.
“Moramo početi razmišljati da su država, društvo i javni mediji zajednički interes svih nas. Nisu svi ljudi koji rade na javnim servisima dio politike. Većina njih samo želi pošteno raditi svoj posao i živjeti od svog rada”, zaključio je Obrenović.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.