Temperature vode koje su se nekada očekivale tek u jeku avgusta, ove sezone bilježimo već u junu, što pali ozbiljan alarm među stručnjacima. Ovaj nezapamćeni klimatski fenomen direktno će uticati na navike stotina hiljada građana Bosne i Hercegovine koji tradicionalno ljetuju na jadranskoj obali, prvenstveno u susjednoj Hrvatskoj, ali i u našem jedinom izlazu na more – Neumu.
Poznati okeanograf Mirko Orlić ističe da su se prije pedesetak godina najviše temperature Jadrana tipično pojavljivale u avgustu i iznosile oko 25°C. Danas ljetni maksimumi redovno dostižu 27°C, ali su ove godine te vrijednosti prebačene znatno ranije. Glavni uzrok ranog ključanja mora leži u dugotrajnim toplotnim talasima i činjenici da se Sredozemlje i Jadran zagrijavaju dvostruko brže od svjetskih okeana. Tokom stabilnih anticiklona vjetar je preslab, što blokira isparavanje i miješanje mora koji su ključni za njegovo hlađenje.
Za bosanskohercegovačke turiste, od kojih većina svake godine bira makarsku rivijeru, jadranska ostrva ili domaće kapacitete u Neumu, toplije more donosi novi izvor nelagode. Ekstremno visoke temperature vode u kombinaciji sa vrelim vazduhom drastično podižu indeks toplotne nelagode u obalnim područjima. Zbog toga se u špici sezone, tokom jula i avgusta, gubi efekat osvježenja, što boravak na plažama čini nepodnošljivim i zamornim.
Propast julske špice i masovni bijeg turista
Ove tektonske klimatske promjene prisiliće turističku industriju na radikalno pomjeranje kalendara putovanja.
Naučne studije pokazuju da će ekstremne žege dugoročno smanjiti privlačnost Jadrana u srcu ljeta i preusmjeriti potražnju prema klimatski ugodnijim i hladnijim evropskim destinacijama. S druge strane, predsezona i postsezona doživjeće ogroman procvat jer će toplo more privlačiti goste u mjesecima koji su ranije bili rezervisani za slabiji promet.
Pored ekonomske prijetnje za turizam, koji direktno puni budžete obalnih zemalja, ugrožen je i cjelokupni morski ekosistem. Zagrijavanje plitkog i poluzatvorenog Jadrana već dovodi do masovnog ugibanja autohtonih organizama i masovne pojave tropskih vrsta riba koje uništavaju domaći riblji fond. Ako se stabilna i vruća razdoblja nastave bez vjetra, more će do kraja ljeta dosegnuti nove historijske rekorde koji će zauvijek izmijeniti jadransku obalu kakvu poznajemo, piše N1.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.