Napad na Biljane izvela je 17. laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske, u saradnji s rezervnim i aktivnim policajcima Odjeljenja policije iz Sanice, saopćeno je iz UDIK-a.
Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, masovne grobnice u kojima su pronađene žrtve iz Biljana uglavnom su otkrivene krajem 1995. i tokom 1996. godine.
Najveća masovna grobnica bila je jama Lanište I, iz koje je od 5. oktobra do 15. novembra 1996. godine ekshumirano 188 žrtava.
Među njima je bila i tromjesečna beba Amila Džaferagić, koja je ubijena zajedno sa četiri godine starijim bratom Almirom. Oboje su pronađeni u naručju njihove majke Besime.
UDIK je 2020. godine dokumentirao, kako navode, za sada jedinu presudu za zločin u Biljanima, kojom je pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđen Marko Samardžija.
Samardžija je, kao komandir Treće čete Saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade, zajedno s drugim vojnicima, te rezervnim i aktivnim policajcima iz Sanice, 10. jula 1992. naredio da muškarci, bošnjački civili iz zaseoka Brkići i Balagića Brdo, izađu iz svojih kuća i krenu prema livadi Jezerine.
Tamo ih je dočekao s naoružanim vojnicima kojima je komandovao, rekavši im da će biti sprovedeni u školu u Biljanima radi ispitivanja.
Oko 50 muškaraca starijih od 18, a mlađih od 60 godina, s rukama vezanim na leđima, sprovedeno je do škole u Biljanima i predato nepoznatom policijskom naredniku, nakon čega su civili zatočeni u školi.
Prema presudi Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Samardžija je, kao dio širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva i znajući za takav napad, izvršio zatvaranje ili teško oduzimanje fizičke slobode suprotno osnovnim pravilima međunarodnog prava.
Prvobitno je bio osuđen na 26 godina zatvora, ali mu je kazna u žalbenom postupku smanjena na sedam godina.
Pored Marka Samardžije, sudilo se i članovima kriznog štaba Marku Adamoviću i Bošku Lukiću, koji su osuđeni na ukupno 32 godine zatvora za zločin protiv čovječnosti na području Ključa, ali su oslobođeni optužbi koje su se odnosile na napad na Biljane.
Tužilaštvo BiH za zločin u Biljanima teretilo je i bivšeg komandanta 17. lake pješadijske brigade Dragu Samardžiju, ali postupak protiv njega nikada nije počeo. Samardžija je 2021. godine preminuo u Srbiji.
Pred Sudom BiH trenutno je u toku postupak protiv Jove Kevca, Brace Marića, Dragana Vukića, Ranka Samardžije, Save Jokića, Miše Adamovića i Milorada Kaurina.
Oni se terete da su učestvovali u širokom i sistematskom napadu u okviru kojeg je 10. jula 1992. godine ubijeno 250 muškaraca bošnjačke nacionalnosti iz sela Biljani.
Iz UDIK-a upozoravaju da se, uprkos sudbini bebe Amile, njenog brata Almira i druge ubijene djece, zločini i danas negiraju, ratni zločinci veličaju, a žrtve omalovažavaju.
– Kako da preživjeli i njihove porodice nastave dalje ako im se svakodnevno negiraju gubitak i ratna trauma? Sporost sudskih procesa i male kazne osuđenima samo su podstrek negatorima ratnih zločina i zlonamjernicima – navodi se u saopćenju.
UDIK upozorava da je ovo izborna godina u kojoj se koriste različita sredstva radi ostanka na vlasti, zbog čega očekuju nastavak negiranja genocida i drugih ratnih zločina, manipuliranja činjenicama i zastrašivanja povratnika.
Podsjetili su i da je Drago Tendžerić nedavno upućen na izdržavanje šestomjesečne zatvorske kazne zbog postupaka iz januara 2023. godine, kada je na putu prema masovnoj grobnici Lanište I kod Ključa provocirao žrtve.
Iz UDIK-a smatraju da adekvatno i pravovremeno djelovanje pravosudnih organa može doprinijeti suzbijanju takvih politika i građanima vratiti vjeru u rad pravosuđa.
Apelirali su na sve nadležne organe u Bosni i Hercegovini da doprinesu suzbijanju ratnohuškačkih politika, a preživjelima i porodicama žrtava omoguće pravnu satisfakciju.
– Povodom godišnjice sjećamo se svih civilnih žrtava rata s područja Ključa, a posebno žrtava masakra u Biljanima – poručili su iz UDIK-a.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.