S druge strane, to ne znači da je Bosna i Hercegovina izgubila značaj, ali isto tako, moramo shvatiti da se svijet oko nas promijenio mnogo brže nego što smo mi bili spremni da se mijenjamo zajedno s njim, poručuju iz stranke Naprijed!.
“Danas NATO najveći dio svojih kapaciteta usmjerava na rat u Ukrajini, jačanje istočnog krila Saveza, sigurnost evropskog kontinenta i sve složenije odnose sa Rusijom, Kinom i krizama na Bliskom istoku.
U takvim okolnostima Zapadni Balkan više nije u središtu pažnje kao što je možda bio prije deset ili petnaest godina.
Trenutni status Bosne i Hercegovine, u kontekstu članstva u NATO Savezu, treba posmatrati kao posljedicu promijenjenih međunarodnih okolnosti i same neuravnotežene politike naše države.
Godinama svjedočimo tome da se pitanje članstva u NATO-u koristi kao sredstvo političkih obračuna, umjesto da bude tema ozbiljne državne strategije. Dok druge zemlje raspravljaju kako unaprijediti svoju sigurnost, kod nas se još uvijek vodi rasprava treba li uopće razgovarati o sigurnosnoj budućnosti države.
NATO nikada nije zatvorio vrata Bosni i Hercegovini. Saradnja postoji, reformski procesi postoje, prisustvo NATO-a u Sarajevu postoji i komunikacija se nastavlja. Međutim, između partnerstva i punopravnog članstva danas postoji ozbiljan politički zastoj.
Za taj zastoj nije odgovoran samo NATO.
Velika, ako ne i najveća odgovornost je na domaćim političkim akterima koji ni nakon toliko godina nisu uspjeli postići minimum saglasnosti o jednom od najvažnijih vanjskopolitičkih i sigurnosnih pitanja države.
Istovremeno, ni sam NATO više nije savez koji funkcioniše u istim okolnostima kao prije dvije decenije. Vrijeme velikih talasa proširenja zamijenilo je vrijeme konsolidacije, ulaganja u vlastite odbrambene kapacitete i odgovora na nove globalne prijetnje. U takvom okruženju članstvo više nije politička želja, nego rezultat dugoročnog povjerenja, stabilnosti i jasnog strateškog opredjeljenja.
U ovim novim okolnostima, moramo prihvatiti činjenicu da na nas niko neće čekati i da naše članstvo za NATO nije jedno od vodećih pitanja. Teko onda kada budemo pokazali političku zrelost, možemo očekivati da se ponovo nađemo u fokusu Saveza.
Sve dok ne budemo imali zajednički stav, teško možemo očekivati da će ga umjesto nas dati bilo Bruxelles, Washington ili sam NATO.
Treba biti potpuno otvoren kada je riječ o Samitu u Ankari i shvatiti ga kao jedinstveno upozerenje da vrlo lako možemo ispasti iz igre.
Svijet ubrzano donosi strateške odluke, ulaže u sigurnost i definiše svoju budućnost. Bosna i Hercegovina, nažalost, i dalje previše energije troši na rasprave o tome treba li uopće krenuti tim putem.
Mjesto Bosne i Hercegovine neće i ne može biti određeno nekakvom deklaracijama NATO-a, već isključivo našom sposobnošću da kao država donesemo jasne, odgovorne i dugoročne odluke koje su u našem najboljem interesu.
Iz svega navedenog, stoji da najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu nije samo pitanje odnosa prema NATO-u, nego činjenica da o najvažnijim državnim pitanjima još uvijek ne uspijevamo voditi ozbiljan politički razgovor.
Različiti stavovi postoje i oni su dio demokratskog društva, međutim, razlike ne smiju biti izgovor za trajnu paralizu.
U politici uvijek postoji izbor između konflikta i kompromisa, između naprijed i nazad, blokade i odgovornosti.
Od toga kako ćemo se kretati i šta ćemo birati, zavisiće i reakcije naših budućih saveznika i strateških partnera”, stoji uz saopštenju.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.